četvrtak, 24. svibnja 2012.
srijeda, 23. svibnja 2012.
... dogodilo se na današnji dan! 23.05.
Na današnji dan 1823. rođen je "Otac domovine", hrvatski političar i književnik Ante Starčević. Otvoreno se protivio upravnim i državnim vezama Hrvatske s Austrijom i Mađarskom te zajedno s Eugenom Kvaternikom osnovao Stranku prava.
Pored
političkih aktivnosti bavio se poviješću, filologijom, književnom
kritikom, filozofijom, pisanjem pjesama, drama i političkom satirom
(Pisma magjarolacah). Danas se često naziva Ocem Domovine. U
jesen 1845. godine završava gimnaziju u Zagrebu te odlazi u sjemenište u
Senj, a otamo u Peštu na studij teologije. Godine 1846. je dobio
počasnu titulu doktora filozofije u Pešti. Tada odlučuje ne posvetiti se
svećenićkom pozivu već borbi za slobodnu i suverenu Hrvatsku. Nakon
neuspjelog pokušaja da dobije mjesto predavača na zagrebačkom
sveučilištu i beogradskom sveučilištu radi u odvjetničkom uredu g. Šrama
sve do 1861. godine. Naime, te je godine izabran za velikog bilježnika
Riječke županije. Iste godine izabran je u Hrvatski sabor kao zastupnik
kotara Hreljin-Grobnik, ali je 1862. godine suspendiran i kao protivnik
režima osuđen na mjesec dana zatvora. Za zastupnika u Hrvatskom saboru
bit će biran i 1865. kao zastupnik iz zagrebačkog petog kotara, pa
1871., i 1878. godine kao zastupnik iz Rijeke. U Hrvatskom saboru je bio
najgorljiviji zagovornik hrvatske neovisnosti odlučno se protiveći bilo
kakvim upravnim i državnim vezama Hrvatske s Austrijom i Mađarskom,
gradeći tako temelje za osnivanje Stranke prava, koju je 1861. godine
osnovao s Eugenom Kvaternikom. Od prvih svojih zapisa
iz 1861. godine pa do zadnjeg svog govora Ante Starčević je punih 30
godina neumorno dokazivao kako je glavna i najpreča stvar osloboditi se
austrijskog sužanjstva i da za hrvatski narod nema života ni sretnije
budućnosti dok bude pod Austriom-Madjarijom. Dosljedno je zauzimao
krajnje neprijateljski stav prema umišljotini koja se zove Austrija; u
kojoj su se vlade i vladari… urotili protiv narodima. Najvećim
neprijateljima hrvatskog naroda Starčević je smatrao Habsburšku
dinastiju.
Godine 1863. Starčević je utamničen, a nakon izlaska iz zatvora ponovo se zapošljava u Šramovom uredu do listopada 1871. godine. Nakon Kvaternikovog ustanka u Rakovici ponovno je utamničen, a Stranka prava raspuštena. Godine 1878. nanovo je izabran za zastupnika u hrvatskom Saboru, čijim je zastupnikom bio sve do svoje smrti 1896. godine. Starčevića su godinama klerikalci napadali kao buntovnika, neznabožca, anitkersta, koji ruši sve naredbe Boga, ljudi i crkve. To dolazi otuda što u drugoj polovici 19. stoljeća nitko nije tako oštro i argumentirano ustrajavao protiv negativne uloge klera u nacionalnom i političkom životu Hrvatske kao što je to činio Ante Starčević. Tri su glavna uzroka Starčevićevu anitklerikalizmu: što je crkva kulturno unazađivala narod; što je služila tuđinskim ugnjetačima Hrvatske i što se različitost vjerske pripadnosti zloupotrebljavala za širenje nacionalog razdora. Prema Starčeviću sjeme razdora baciše Isusovci i Austrija (Djela III, str. 214). A u puku zapadne crkve, gde potiče štogod dobra i poštena, to prečesto dolazi samo otuda, što on ne sluša i ne sledi popa (Djela III, str. 216).
U Habsburškoj monarhiji vidio je neprijatelja hrvatskog naroda. Bio je protivnik klera kome je pripisivao krivicu za zaostalost masa i službu tuđincima. Vjerovao je u sposobnost hrvatskog naroda da sam sobom upravlja i da suverenitet proizlazi iz nacije, naroda, a ne iz vladarske veličine postavljene tobože milošću i voljom Božjom. “Bog i Hrvati” bio je sukus Starčevićeve političke ideje. Pod utjecajem ideja francuske revolucije borio se protiv ostataka feudalizma i zalagao se za demokratizaciju političkog života. U politici se oslanjao na građanske slojeve, imućnije seljaštvo i inteligenciju. U drugoj polovici 19. stoljeća Starčević je bio najuporniji i najdosljedniji pobornik demokratskih narodnih prava i političkih sloboda. Vjerujući u narodno jedinstvo Južnih Slavena neko vrijeme je smatrao kako se to jedinstvo treba manifestirati i u jedinstvenom, hrvatskom imenu, otklanjajući svako drugo ime, a naročito Serb kao nenarodno i pogrdno. Dok je Slovence smatrao planinskim Hrvatima. Međutim, kada su se pokazali negativni rezultati tog nastojanja da svi narodi prihvate hrvatsko ime Ante Starčević napušta to stajalište. Tako je u listu Sloboda od 23. ožujka 1883. godine izrazio svoje shvaćanje da nije važno ime, nego zajednička borba za stvaranje slobodne i samostalne države: Glavna je stvar, da svi rade za narod i za domovinu, a neka se zovu kako im drago… Naše cepanje, naša nesloga stoji samo zato, jer ih izvana uzdržavaju i ojačuju… mi ne verujemo, da je gladnu i na studeni na pr. Srbu drugačije, nego na pr. Hrvatu… Zato makar se svi proglasili za Hotentote ili nas se svaki zvao posebnim imenom, samo da budemo svi slobodni i srećni!…
Ante Starčević umro je 28. veljače 1896. godine u Zagrebu u 73-oj godini života. Sahranjen je, prema vlastitoj želji, u crkvi sv. Mirka u zagrebačkim Šestinama, a spomenik je izradio Ivan Rendić. Jedna od zanimljivosti vezanih uz djela Ante Starčevića jest da je on svoje knjige pisao na ekavici. Iako je bio Ličanin i izvorno ikavac, Starčević je bio za ekavicu, budući da se Vuk Karadžić zalagao za jekavicu kao zajednički standard Hrvata i Srba (koji u BiH i Hrvatskoj govore jekavski, a među Srbe je, uostalom, ubrajao i Crnogorce, koji su naglašeni “ijekavci”) što su preko tzv. “hrvatskih vukovaca” prihvatili samo Hrvati. Starčević se htio tomu usprotiviti i uvesti u hrvatski jezik ekavicu (što je govor Hrvata kajkavaca i dijela čakavaca) da bi se hrvatski jezik razlikovao od srpskog, za koji se u danom trenutku činilo da će u potpunosti preuzeti jekavicu.
www.makarska-danas
Godine 1863. Starčević je utamničen, a nakon izlaska iz zatvora ponovo se zapošljava u Šramovom uredu do listopada 1871. godine. Nakon Kvaternikovog ustanka u Rakovici ponovno je utamničen, a Stranka prava raspuštena. Godine 1878. nanovo je izabran za zastupnika u hrvatskom Saboru, čijim je zastupnikom bio sve do svoje smrti 1896. godine. Starčevića su godinama klerikalci napadali kao buntovnika, neznabožca, anitkersta, koji ruši sve naredbe Boga, ljudi i crkve. To dolazi otuda što u drugoj polovici 19. stoljeća nitko nije tako oštro i argumentirano ustrajavao protiv negativne uloge klera u nacionalnom i političkom životu Hrvatske kao što je to činio Ante Starčević. Tri su glavna uzroka Starčevićevu anitklerikalizmu: što je crkva kulturno unazađivala narod; što je služila tuđinskim ugnjetačima Hrvatske i što se različitost vjerske pripadnosti zloupotrebljavala za širenje nacionalog razdora. Prema Starčeviću sjeme razdora baciše Isusovci i Austrija (Djela III, str. 214). A u puku zapadne crkve, gde potiče štogod dobra i poštena, to prečesto dolazi samo otuda, što on ne sluša i ne sledi popa (Djela III, str. 216).
U Habsburškoj monarhiji vidio je neprijatelja hrvatskog naroda. Bio je protivnik klera kome je pripisivao krivicu za zaostalost masa i službu tuđincima. Vjerovao je u sposobnost hrvatskog naroda da sam sobom upravlja i da suverenitet proizlazi iz nacije, naroda, a ne iz vladarske veličine postavljene tobože milošću i voljom Božjom. “Bog i Hrvati” bio je sukus Starčevićeve političke ideje. Pod utjecajem ideja francuske revolucije borio se protiv ostataka feudalizma i zalagao se za demokratizaciju političkog života. U politici se oslanjao na građanske slojeve, imućnije seljaštvo i inteligenciju. U drugoj polovici 19. stoljeća Starčević je bio najuporniji i najdosljedniji pobornik demokratskih narodnih prava i političkih sloboda. Vjerujući u narodno jedinstvo Južnih Slavena neko vrijeme je smatrao kako se to jedinstvo treba manifestirati i u jedinstvenom, hrvatskom imenu, otklanjajući svako drugo ime, a naročito Serb kao nenarodno i pogrdno. Dok je Slovence smatrao planinskim Hrvatima. Međutim, kada su se pokazali negativni rezultati tog nastojanja da svi narodi prihvate hrvatsko ime Ante Starčević napušta to stajalište. Tako je u listu Sloboda od 23. ožujka 1883. godine izrazio svoje shvaćanje da nije važno ime, nego zajednička borba za stvaranje slobodne i samostalne države: Glavna je stvar, da svi rade za narod i za domovinu, a neka se zovu kako im drago… Naše cepanje, naša nesloga stoji samo zato, jer ih izvana uzdržavaju i ojačuju… mi ne verujemo, da je gladnu i na studeni na pr. Srbu drugačije, nego na pr. Hrvatu… Zato makar se svi proglasili za Hotentote ili nas se svaki zvao posebnim imenom, samo da budemo svi slobodni i srećni!…
Ante Starčević umro je 28. veljače 1896. godine u Zagrebu u 73-oj godini života. Sahranjen je, prema vlastitoj želji, u crkvi sv. Mirka u zagrebačkim Šestinama, a spomenik je izradio Ivan Rendić. Jedna od zanimljivosti vezanih uz djela Ante Starčevića jest da je on svoje knjige pisao na ekavici. Iako je bio Ličanin i izvorno ikavac, Starčević je bio za ekavicu, budući da se Vuk Karadžić zalagao za jekavicu kao zajednički standard Hrvata i Srba (koji u BiH i Hrvatskoj govore jekavski, a među Srbe je, uostalom, ubrajao i Crnogorce, koji su naglašeni “ijekavci”) što su preko tzv. “hrvatskih vukovaca” prihvatili samo Hrvati. Starčević se htio tomu usprotiviti i uvesti u hrvatski jezik ekavicu (što je govor Hrvata kajkavaca i dijela čakavaca) da bi se hrvatski jezik razlikovao od srpskog, za koji se u danom trenutku činilo da će u potpunosti preuzeti jekavicu.
www.makarska-danas
utorak, 22. svibnja 2012.
Uspješan nastup Željka Đukića na Cro moto custom showu
Najslikaniji i najposjećeniji je bio Željkov štand. Najgledaniji je bio motor Boober 1 ponosnog vlasnika Ivana Relić iz Virovitice.
Uz mnoštvo predivnih sjajnih motora posjetioci su mogli zajahati svaki model i osjetiti kako je to jahati 300 konja kromama i čelika oslkanih do savršenstva.
Kako nijedan motoshow ne može proći bez lijepih žena, uz Snježanu Mechun modnu reviju Harley Davidson nosila je i Virovitičanka Aleksandra Grdić.
Na showu je sudjelovalo 43 izlagača. Organizator je bio Video- internet emisija Motorček, a generalni pokrovitelj je Harley Davidson. Pokrovitelji su bili CCf, Motorevija, Motorček i Radio Totalni fm.
... "skinuto" s www.virovitica.net
http://www.virovitica.net/uspjesan-nastup-zeljka-dukuca-na-cro-moto-custom-showu/18887/
ponedjeljak, 21. svibnja 2012.
... Cro Moto Custom Show - ostale fotke !
... neke od prerada:
... Warrior 1
... Karlina ljepotica:
... Darko Vinković - Djubre
... TR Bikes!
... Warrior 1
... Karlina ljepotica:
... jedan primjerak rađen s velikim strpljenjem,možda nije najljepši ali je zato u njega utkana "ruka" vlasnika u svaki djelić na motoru!
... Aante u trenutcima predaha;
... jedna rama za buduću zvjerku budućeg vlasnika (Tomić Custom Bikes):
... manekenke i HD; OK, bolje su i one pasale prigodi nego onaj Cigi/Gay!
... boberi (forka i boldorka) na CMC Show, te jedna CBR-ka;prerađena zvjerka u Crnu udovicu!
Pretplati se na:
Postovi (Atom)