.. i onda krenuh uličicama starog grada -
i označenih točaka po karti:
... Od srednjovjekovnih gradskih zidina, kojima je grad bio okružen, sačuvan je samo jugoistočni dio s gradskim vratima Stubica ili Porta marina koja su vodila prema lovranskoj lučici.
... MUSTAČON : koliko god pretraživao po netu ne mogu naći nikakav relevantan podatak o ovom BRKONJI i vratima !
... Župna crkva Svetog Jurja, izvorno romanička građevina, sagrađena je u 13. stoljeću. U 15. stoljeću crkva dobiva novo svetište, nadsvođeno gotičkim mrežastim svodom i u cjelini ukrašeno kasnogotičkim fresko-slikarijama, rad domaćih majstora.
Freske su nastale u razdoblju od 1470. do 1479. godine, oslikale su ih dvije domaće radionice: kastavska radionica oslikala je slike na svodu i gornjem dijelu zidova, dok su donji dio svetišta oslikali istarski majstori. Svoj današnji barokni izgled crkva je dobila u 18. stoljeću kada je proširena dogradnjom dviju baroknih kapela te je tako spojena sa zvonikom.
... detalji s obližnje fasade:
... Nasuprot župne crkve nalazi se stara zgrada gradskog poglavarstva, srednjovjekovni objekt na kojemu je u 19. stoljeću u luneti iznad portala izrezbaren u drvu lik Svetoga Jurja, zaštitnika grada Lovrana i lovranske župe, koji kopljem probada zmaja. Na pročelju zgrade nalaze se grbovi uglednih lovranskih obitelji.
... Od srednjovjekovnog fortifikacijskog sustava sačuvana je i masivna gradska kula, četverokutnog tlocrta, sagrađena s pravilno klesanim kamenim blokovima. Posebnu draž staroj urbanoj jezgri Lovrana daju dvorišta (kortili) ukrašeni stubištima i trijemovima sa kamenim cisternama u sredini.
... Lovran je bio turistički još nedovoljno poznato mjesto kad je 11. lipnja 1845. stigao onamo saski kralj Friedrich August II. (Dresden, 18. svibnja 1797. – Brennbüchel, Karrösten, Tyrol, 9. kolovoz 1854.). Lovrance je toliko dojmila posjeta saskoga suverena da su mu posvetili čak tri zapisa, od kojih je jedan izgubljen, a dva u kamenu su sačuvana i uzidana u ogradni zid vile Istrie (bivša vila Valcich) na lovranskom Trgu slobode. Saski suveren ostat će kod nas upamćen kao ugledni prirodoslovac. I u Lovran je stigao kao istraživač prirode te se u pratnji hrvatskog nacionalnog junaka, baruna Josipa Jelačića (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.) tada pukovnika, kasnijeg bana (od 1848. do 1859.), popeo na Učku. Jelačić je pratio saskoga kralja i na njegovim istraživačkim pohodima po Velebitu. U njihovom je društvu na Učki bio, među ostalima, tršćanski botaničar Bartolomeo Biasoletto, koji će drugo kraljevo putovanje, a ono je dotaklo i Rijeku, opisati u knjizi Relazione del viaggio fatto nella primavera dell’anno 1838 dalla maestà del re Frederico Auguasto di Sassonia nell’Istria, Dalmazia e Montenegro (Trieste, 1841).
... spomenik žrtvama Domovinskog rata!
... izvori: http://fluminensia.org/tag/friedrich-august-ii
http://www.opcinalovran.hr/spomenici.asp
