... prvi puta Našice sam upoznao početkom Domovinskog rata. U jednom nedalekom selu ispitivali smo veze za potrebe HV-a i povezivanja bojišta, operativnih zona. Nije dugo trajao taj posjet, ratni dani, a pamtim ih po danu priznavanja RH. Slijedeći dolasci ponovo su vezani uz ratna zbivanja i postavljanje repetitora na vodotoranj. Približavali su se slavni olujni dani. Svi daljnji poslijeratni posjeti vezani su uz radne obveze jednog komercijalista. Zadnja posjeta bila je konačno neratna i neradna.
... kapeli obitelji Pejačević, odnosno jednom od najljepših i najskrivenijih sakralnih neogotičkih blaga u Hrvatskoj – kapeli Uzašašća Gospodinova prilazi se kroz park - aleju lipa. Trenutno prazan, gol u pravom hladnom siječanjskom ruhu. Tek mi i jedan šetač pasa. Lijepo je vidjeti uredne info panoe.
... razveseliše me prve ovogodišnje visibabe. Dojam je kako sama kapela želi biti višom od okolnog drveća. Ponosita bijela dama, čuvarica grada u stoljetnoj opravi koju je projektirao ugledni arhitekt Herman Bolle te završio 1881.
... uz kapelu se nalazi grob prve hrvatske skladateljice, slavne Teodore (Dore) grofice Pejačević ud. von Lumbe.
*Prva hrvatska skladateljica Dora Pejačević
Ljubav prema glazbi u obitelji Pejačević i u njihovim dvorcima u Našicama osobito su njegovale Gabrijela, žena Ladislava, i Lila, žena dr.Teodora, koje su bile i pokroviteljice Hrvatskoga glazbenoga zavoda u Zagrebu. U jakom glazbenom ozračju rodila se i rasla Teodora, poznatija pod imenom Dora, najstarija kćerka dr. Teodora grofa Pejačevića. Dora Pejačević (1885.-1923.) istaknuta je hrvatska skladateljica koja je, na žalost, kao i mnogi drugi umjetnici, bila poznatija i cjenjenija u inozemstvu nego u Hrvatskoj. Živjela je za glazbu i u glazbi u doba koje je u hrvatskoj muzici obilježeno kao razmeđe zakasnjeloga romantizma lvana Zajca i takozvanoga nacionalnog stila. Njezina ljubav u glazbi pripadala je Richardu Wagneru i Gustavu Mahleru, a očit je utjecaj Roberta Schumanna, Johannesa Brahmsa, Edvarda Griega i Petra Čajkovskoga, zbog čega je glazbeni teoretičari često smatraju kasnoromantičarskom umjetnicom. Njezina su djela bila na repertoaru mnogih uglednih umjetnika, a ime joj se pojavljivalo na programima i koncertnim plakatima s najvećim svjetskim skladateljima. Muzikolozi ističu da je postavila temelje novijoj hrvatskoj komornoj i koncertantnoj glazbi. Od njezinih 58 opusa, nastalih između 1897. i 1922. godine, najpoznatije joj je djelo klavirski koncert iz 1913., poznat kao prvi klavirski koncert u hrvatskoj glazbi te, po mnogima, najuspjeliji rad – simfonija u fis-molu iz 1918. godine.
.JPG)
IZVORI:
