... vračam se do raskrižja ceste kod kamenoloma nedaleko Sirača. Lijevo sam preko mosta otišao prema ostatcima samostana Bijel, a desna cesta vodi prema napuštenom manastiru Pakra. Ovuda je prolazila i rimska cesta koja je povezivala Aquae Balissae (Daruvar) i Incerum (Velika) u Požeškoj kotlini.
... manastir i crkva su napušteni, no ne i zapušteni, sudeći barem po unutrašnjosti dvora. Možemo reći kako je komleks pomalo i skriven u šumovitim obroncima Papuka tik do rijeke Pakre u kraju koji nosi naziv Zabrđe. Sedam kilometara od Sirača, a dvanaest od Daruvara gotovo da je utonuo u pustinjački život.
... baroknu crkvu Vavedenja Presvete Bogorodice sa konačištem izgradili su pravoslavni svećenici iz Bosne 1765. g. Uz konačište tu su izgrađene i ostale prostorije za rad i život svećenstva. Neki zapisi tvrde kako je prvu crkvu je sagradio još 1556. hajduk Stanko Njegomir koji se i zamonašio.
... na stranicama općine Sirač nalazim podatak kako je manastir osnovan u vrijeme vladavine Turaka ovim prostorima, još prije 1556. g. od kada postoje prvi pisani tragovi o njemu. Nosio je i naziv Nova pustinja. Za turskih vremena bio je i utvrđen. Osnivači su mu bili kaluđeri iz Mileševa pobjegli pred turskom silom. Tijekom svih godina trpio je razna oštećenja i otuđenja imovine, što kroz prirodne, što kroz političke i ratne bure. Manastir je napušten nakon drugog svjetskog rata, a crkva je bila u funkciji sve do Domovinskog rata. Preostale umjetnine i liturgijski pribor restaurira se i pohranjen je u depoima Hrvatskog restauratorskog zavoda u Ludbregu.
... mir i spokoj nenametljivo prekida žubor potočića koji se ulijeva u Pakru. Okolo veselo vretenca mijenjaju smjerove leta, vjetrić donosi ugodu u vrući ljetni dan.
... kornjaš ima vremena naći hladovinu, ne žuri, stići će!
*Crkva ima odlike baroknog stila, ukrašena je pilastrima koji su bogato arhitektonski obrađeni. Ikonostas koji se nalazi u crkvi potječe iz druge polovine 18. st. i djelo je novosadskog slikara Vase Ostojića koji je u to vrijeme i boravio na ovim prostorima. Pakra Manastir nekoć je bio izuzetno bogat. Posebno su vrijedne dragocjenosti koje su mileševski kaluđeri prenijeli iz manastira Mileševo među kojima je i plaštanica iz 1567. godine, zatim zbirka duborezbarenih križeva filigranski okovanih, gdje spada i križ patrijarha Arsenija Crnojevića. Posebnu cjelinu činila je zbirka rukopisnih knjiga donesenih iz manastira Ravne Reke. Manastir Pakra u svojoj riznici ima i veoma vrijedan ikonostas. Mnogim dragocjenim predmetima koji su pripadali manastiru Pakra gubi se svaki trag.
... čvrsta vrata od kovanog željeza onemogućuju razgledanje unutrašnjosti crkve, a voštanice klanjaju ka dnu u samoću.
Kliknite na poveznicu i pogledajte unutrašnjost crkve; slike i prikaz 360 stupnjeva.
*U 1. svjetskom ratu manastirska i parohijska crkva ostale su bez zvona. 1923. godine učinjena je temeljna obnova manastira, a na manastirskoj ekonomiji u Bijeloj je sagrađena nova kuća. 2. svjetski rat donio je potpunu propast manastira. Kaluđeri su protjerani u Srbiju, dio manastirskih starina sakrio je iguman Jefrem, a dio je prenijet u Zagreb 1943. godine. Crkva je tada uništena, a kelije zapaljene. Stvari koje je iguman zakopao pronašli su partizani, a od njih su opstali samo neki manji dijelovi. Poslije rata crkva je osposoljena za bogosluženje, a od kelija je obnovljeno toliko koliko je najpotrebnije monahinajma koje su živjele tu i obnavljale manastir. Okolna sela su do Domovinskog rata 1991. godine rata bila naseljena mahom srpskim stanovništvom. Manastir je tada je ponovo opustio, a do danas nije bilo veće obnove. Danas je manastir Pakra prazan i gotovo zapušten. O njemu se brine paroh daruvarske pravoslavne crkve 318 Bogonosnih Otaca, gosp. Luka Bosanac.
... mislim kako je ovo vjerojatno ruševina kapele sv. Nikole, a okolo bi trebalo biti groblje igumana. No sve je zaraslo i nisam se probijao dublje glumeći Indiana Jones-a.
... inače u Eparhiji pakračko-slavonskoj postoje četiri pravoslavna manastira.
... mutna Pakra nakon čestih pljuskova mirno otječe svojim tokom.
... planinarske oznake i jedan izvor kao okolni ukrasi nude putniku okrjepu, odmor ili izbor smjerova radi nastavka uživanja u prirodi. Koliko gradskih duša ne može, ne želi ili ne zna naći ovakve užitke!?
* https://www.sirac.hr/znamenitosti/manastir-pakra/
