... princ Eugen Savojski umro je u Beču 21. travnja 1736. Slavu je stekao prvenstveno nakon svih pobjeda nad Turcima, što se smatra koa početak njihova kraja i na našim prostorima. Taj Austrijsko-francuski princ, izdanak je savojske dinastije te je smatran najvećim vojskovođom svoga vremena. Rođeni je Parižanin godine 1663. Studirao je matematiku i prirodne znanosti, no odlučio se za vojni poziv. Kako ga nisu primili u francusku vojsku stupio je u austrijsku vojsku, gdje je postigao sve vojne uspjehe i vojnu karijeru završio s položajem feldmaršala.
... kao i dvorac uništene su i info ploče ispred dvorca, nemarom i grafit-idiotima.
... heraldika: Grb princa Eugena Savojskoga na ulaznom pročelju i unutarnjem zidu iznad ulaza.
... zemljište za gradnju dvorca darovao mu je car Leopold u znak zahvalnosti za pobjede nad Turcima. Dosta je nepoznanica oko dvorca, kao točno vrijeme izgradnje, nastanak perivoja oko dvorca, graditeljstvo se pripisuje austrijskom arhitektu Johannu Lucas Hildebrandtu što također nije sto posto potvrđeno.
... 1720. godine izgrađena je i dvorska kapela posvećena Majci Božjoj i do izgradnje župne crkve imala je ulogu župne kapele. Danas joj nisam našao tragova.
... opkopi oko dvorca kažu povjesničari podsjećaju na kasnosrednjovjekovni način uređenja obrane nizinskih burgova.
... 2018. predstavljena je ideja pretvaranja dvorca Eugena Savojskog i obližnjeg perivoja u multifunkcionalni centar sa sadržajima za turizam i lovstvo, izložbenim prostorima, prezentacijskim dvoranama, informativnim centrom, vinskim podrumom, ugostiteljskim i drugim sadržajima - no ništa se do sada ne događa, sve i dalje propada. Slijedeća obećanja u svjetliju budućnost dvorca došla su 2021.g. od općine Bilje, Županija i Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova - no vjerojatno izrađuju dokumentaciju ...
... trebali bi ga slaviti i u susjednoj državi, jer među svim vojnim pohodima i pobjedama pripisuje mu se i osvajanje/oslobađanje Beograda 1717. godine od Osmanlija.
... zdanje je kroz povijest bio sjedište kraljevsko-vojvodskog posjeda Belja, a potom su se vlasnici mijenjali: Dvorske komore u Beču, kćeri kraljice Marije Terezije, članovi obitelji Habsburg, zatim je bio u državnom vlasništvu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca te Kraljevine Jugoslavije do 1920. godine kada je proglašen državnim dobrom te države. Vjerojatno su bili svi bolji gospodari nego svi u vremenu od Domovinskog rata do danas.
.JPG)
