subota, 4. studenoga 2023.

... oči pune Hrvatske - Dan otvorenih vrata HNB-a!

 ... eto popunjene subote, prijava za posjetu, povratni info od strane protokola HNB-a kako mi je odobrena posjeta, napunjena baterija fotića i prazna memo kartica. Obilazak zgrade s tri adrese (Trg hrvatskih velikana 3/Račkoga 1/Martićeva 2) može početi. Radi se o nekadašnjij zgradi Zg burze. Nosila je naziv i Palača burze.


... Zgrada Zagrebačke burze za robu i vrednote otvorena je 16. lipnja 1927. Ova uskoro stogodišnja zgrada HNB-a zaštićeno je kulturno dobro. Podatke označene zvjezdicom preuzeo sam sa stranica HNB-a, radi lijenosti prepisivanja iz dobivenih brošura. C/P je za lijene blagodat.


* Sjedište Hrvatske narodne banke nalazi se na Trgu hrvatskih velikana, na sjecištu Martićeve ulice i Ulice Franje Račkoga. Zgrada u kojoj se nalazi sjedište Hrvatske narodne banke zaštićeno je kulturno dobro i najvažnije djelo arhitekta Viktora Kovačića. Impozantna palača građena je za potrebe Zagrebačke burze za robu i vrednote, a središnja banka njome se koristi kao poslovnim sjedištem od završetka Drugoga svjetskog rata.

                                               ... pročelje u ulici Račkog dugačko je 52 metra.


* Zgrada je prepoznatljiva po svom pročelju koje je obloženo bijelim bračkim kamenom. Glavno je pročelje naglašeno izvedbom četiriju visokih jonskih stupova koji stoje na klasičnoj bazi i nose jednostavan vijenac te podsjećaju na grčki hram.


... ulazak u hram kroz stupove!


... pročelje u Martićevoj dugo je 43 metra.


... kutevi glavne zgrade burze i desno zgrade sestrice u Kovačićevoj urbanističkoj cjelini.


... na mjestu fontana nekada su bile cvjetne gredice, jedno vrijeme i nečija skulptura!


... s europskim zvjezdicama iznad glave!


* Monumentalni dojam koji odaje pročelje prenosi se i u ulazni prostor. On je oblikovan kao visoki vestibul s kasetiranim stropom ukrašen rozetama. Glavni fokus ovog prostora je stubište koje vodi u foaje glavne burzovne dvorane. S obje strane vestibula nekada su se nalazile velike garderobe.




... jedan od satova !


... spomen zaslužnim drugovima s petokrakama.



... radne sobe i dosta namještaja sačuvano je u izvornom obliku sve do danas. Nedugo nakon otaranja burze dogodila se i svjetska ekonomska kriza, burza je u svrhu preživljavanja iznajmljivala neke prostore. Velika promjena dogodila se i u vrijeme NDH, burza je izbačena i nastavila je s radom u Hatzovoj ulici do 1945. U zgradu je useljeno Ministarstvo pravosuđa i bogoštovlja. Nakon Drugog svjetskog rata ovdje je bila Narodna banka Hrvatske, kao sastavni dio Narodne banke Jugoslavije. Iz tog vremena datiraju zvijezde petokrake na vrhu zgrada.




... interijerni ukrasi!




* Foaje ispred burzovne dvorane polukružnog je oblika i prekriven je velikim staklenim nadsvjetlom. Na sjevernoj strani iz foajea se ulazi u dvoranu burze za robu, koja danas služi kao dvorana za sastanke. Zidovi dvorane obloženi su tapetama u širokim drvenim okvirima.

... jedine preostale "govornice", skučene su prostorijice za neumorne burzovne trgovce u glavnoj prostoriji ovog hrama - Okrugloj dvorani.


... još malo citata iz tadašnjeg magazina Svijet: “Dvorana je prekrivena krasnom kasetiranom kupolom, koja već svojim izmjerama monumentalno djeluje. Nema prostranih prozora, već dobiva svjetlo kroz nadsvjetlo, tj. veliki kružni otvor s promjerom od 8 metara u tjemenu kupole. Nadsvjetlo je prekriveno staklenim piramidalnim krovom”


* Glavna burzovna dvorana okruglog je oblika i natkrivena kasetiranom armiranobetonskom kupolom promjera 21 metar, koja je otvorena kružnim svjetlarnikom. Zanimljivo je da je vanjska opna kupole viša od glavnog pročelja zgrade.


... kupola je visoka 21 m. izgrađena od armiranog betona, na samom vrhu je kružni 8-metarski otvor.


... Burza je imala i svog liječnika s ordinacijom smještenoj pored središnje dvorane.


... stolice ispred vitrina s knjigama koje su našle smještaj u nekadašnjim telefonskim govornicama brokera.


... ukupno je bilo postavljeno 52 telefonske kabine za burzovne mešetare, svaka označena svojim brojem (koji i danas postoje). Govornice su u to vrijeme imale gradsku i međugradsku vezu, a da bi se iz svih kabina moglo istovremeno telefonirati, burza je imala vlastitu telefonsku centralu. Moderno za ono doba.


... stropni detalji!




* U nišama dvorane bile su postavljene telefonske govornice, namijenjene prometu na burzi. Danas se govornicama koristi bogata knjižnica Hrvatske narodne banke.


... zanimljivo slovo povijesti burze, izgradnji, mjenama kroz povijest održala je gđa. Ines Merkl. Povjesničarka je umjetnosti i antropologinja, koja radi u Odnosima s javnošću HNB-a.


... dvorana izvrsno prenosi zvuk u svaki dio svog okrugla oblika. Zanimljivost iz početaka rada burze koja je prvotno bila na lokaciji Trgovačkog doma u Jurišićevoj ulici 1. Tadašnji mešetari koristili su tamo jednu klupsku prostoriju od 10 sati do 13 sati. Uprava Burze se požalila odgovornima kako je to nezgodno, jer je prostor koji koriste ustvari kavana. Svi koji dolaze koristiti usluge Burze u vrijeme trgovanja ustvari ulaze u kavanu, što je tada davalo krivu i ružnu poslovnu sliku.


* Burzovnu dvoranu okružuje galerija na koju se ulazi iz hodnika na prvom katu.



* Iznad ulaza u glavnu burzovnu dvoranu nalazi se jedan od nekoliko satova posebno izvedenih za zgradu Burze. Satovi, koji se nalaze u različitim dijelovima zgrade, imaju zajednički mehanizam te pokazuju jednako vrijeme.


* Pod glavne burzovne dvorane prekriven je mozaikom, a središnji dio staklenim prizmama koje omogućavaju osvjetljavanje manje dvorane u prizemlju.



* Dvorana ima, osim glavnog ulaza iz foajea, i dva dodatna ulaza iz oba kraka zgrade, što omogućuje dobru povezanost sa svim prostorijama u visokom prizemlju.





* Povijest zgrade

Priča o palači Zagrebačke burze za robu i vrednote usko je povezana s njezinim osnivanjem i radom. Iako se osnutak Burze smješta u 1907. godinu, kada je počeo rad Sekcije za promet efektima i robom u okviru Trgovačkog doma , Zagrebačka je burza službeno osnovana 1918. godine. Burza je u početku djelovala u prostorima Trgovačkog doma koji se nalazio u Jurišićevoj ulici br. 1, gdje je Trgovački dom Burzi iznajmio veliku dvoranu dnevno na jedan sat radi održavanja burzovnih sastanaka te jednu sobu u koju je smješten ured. Promet je na Burzi u tom razdoblju rastao, a povećavao se i broj njezinih članova te su se prostorije kojima se Burza koristila ubrzo pokazale premalenima.


* Zgrada Zagrebačke burze za robu i vrednote otvorena je 18. lipnja 1927. U povodu otvorenja zgrade Burze tjednik "Svijet" tom je događaju posvetio cijeli broj. Nažalost, završetak gradnje poklopio se s usporavanjem rasta hrvatskoga gospodarstva i smanjivanjem prometa na burzi. Do Drugoga svjetskog rata Zagrebačka je burza velik dio svojih prostorija iznajmljivala. Burza prestaje s radom 1945. godine.


“Na ulazu u novu trgovačku četvrt grada koja se po dovršetku svjetskog rata počela snažno razvijati, stoji palača burze kao simbol novog poratnog merkantilnog doba te služi kao žarište naše sveukupne privrede. Gdje se još pred pola decenija prostiralo sajmište, nikla je nova trgovačka četvrt...” pisao je Svijet.


* Zagrebačka burza za robu i vrednote na kraju se odlučila na gradnju vlastite palače. U studenome 1920. godine Zagrebačka burza od grada kupuje parcelu, gradilište trokutastog oblika koje se nalazilo na samom kraju Jurišićeve ulice, gdje su se spajale Martićeva ulica i ulica Račkog. Burza odmah započinje s procesom gradnje palače. 


... deseci lica iste zgrade u okvirima svojih povijesnih vremena!



... pogled prema "Đamiji" u vremenu gradnje minareta i nešto kasnijem vremenu nakon što je petokraka zvijezda smještena na vrh zgrade burze.



... još jedna fotka iz vremena petokraka!


... naravno da je isti simbol i na sestrinskoj zgradi!


... arhitekt Viktor Kovačić uzor je potražio u Rimskom hramu svih bogova Panteonu. Totalno uzvišeno, pogotovo znajući kako mu je to bilo zadnje djelo.



... filmić sa "Yubitoa": 




... na ovom prostoru nekada je bilo sajmište! Zamjenilo ga je novo i tada moderno trgovačko središte.


* Odlučeno je da se najbolji projekt odabere na pozivnom natječaju na koji su pozvani arhitekti Viktor Kovačić, Aladar Baranyai, Ignjat Fisher, Bruno Bauer, Laza Dungjerski i Jože Plečnik. Rješenje Viktora Kovačića izabrano je kao najbolje. Kovačić u svom natječajnom projektu razmišlja i o urbanističkoj cjelini i predlaže još jednu zgradu, koja bi trebala biti blizanac njegovoj zgradi Burze i činiti simetričan ulaz u novi dio grada.






... vrijedne ruke graditelja!





* Burzovno vijeće i tajništvo 1922. godine donose odluku da se arhitekta Kovačića i generalnog tajnika pošalje na studijsko putovanje. Kovačić je tako na putovanju posjetio i zgrade bečke i berlinske burze. Po povratku, sporazumjevši se s predsjedništvom Burze, Kovačić izrađuje novi projekt, koji je, s manjim izmjenama, i ostvaren. Nakon smrti Viktora Kovačića 21. listopada 1924. poslove je preuzeo Hugo Ehrlich, nekadašnji Kovačićev partner, a uz njega rade arhitekti Alfred Albini i Mladen Kauzlarić. Oni dovršavaju unutarnje uređenje zgrade. Posebna je pozornost posvećena opremi zgrade, pa se tako posebno za zgradu oblikuju namještaj, rasvjetna tijela te ograde na stubištima i galeriji glavne burzovne dvorane.


... nakon završene posjete okrugloj dvorani posjetio sam i jednu radionicu posvećenu edukaciji o Euro novčanicama.