... tko su putnici? Svi smo mi putnici kroz svoje živote. Krenuli smo na prvo putovanje činom rođenja. Tada započeto životno putovanje nastavilo se djetinjstvom, odrastanjem, pa potom raznim životnim putevima i prilikama. Tako putujemo sve do neminovna kraja života i zadnjeg puta do vječnog počivališta. Putujemo na školovanja, pa potom na posao najveći dio životnog ciklusa. Putovali su nomadi, plemena, osvajači, cijeli narodi. Putnici su otkrivali nove svjetove mijenjajući civilizacije i karte svijeta. Mnogi su, a čemu i danas svjedočimo postali putnici za česticom boljeg života. Ekonomski putnici; migranti i imigranti. Bježi se putovanjem od gladi i ratova. Nekome putovanje dođe i kao odmor od životnih (ne)prilika, stresa, posjete prijateljima i rodbini. Nekim sretnicima putovanja postaju i profesija. One najveće putnike nazivamo istraživačima i avanturistima. Možda ovaj zadnje spomenuti soj putnika biva i najvećim inspiratorima putovanjima kakva danas poznajemo. Svi u mašti dosežemo neke predjele, gradove, svjetske ljepote. Uživamo u dokumentarcima, pričama prijatelja i rodbine, čitamo knjige. Za Matka Peića davno sam čuo, no prva putopisna knjiga koja mi je uzburkala maštu bila je: U potrazi za Staklenim gradom (Ž. Malnar i B. Bebek). Kako bismo sada odgovorili na pitanje: Tko su putnici? Nemoguć je ispravan i jednostavan odgovor. Putnici su i moderni putopisci kroz današnje medije. Inspiraciju za ovo putovanje po tipkovnici pronašao sam u dva zagrebačka muzeja te svojim dosadašnjim odredištima. Uvodna fotka je iz Hrvatske Kostajnice. Ja putujem za sada većinom Lijepom našom uz poneko putovanje izvan nje. Uspomene pohranjujem blogirajući na https://lukylipik-vrijemeodluke.blogspot.com. U zadnjih godinu dana pohranim svoje zapise u Pakračkom vjesniku. Klikom jednim od svojih foto aparata egoistično ću započeti fotkom uz sv. Antu. između ostaloga i zaštitnikom putnika te oklopom samuraja sa izložbe.
Izložba Putnici (Etnografski muzej Zagreb).
Ova izložba prema riječima autora predstavlja zbirku izvaneuropskih kultura Etnografskog muzeja, preteći putovanja ljudi i predmeta od kolonijalnih vremena do suvremenosti. Postav je otvoren javnosti sve do 28. studenog 2027. Etnografski muzej i naš narod bogat je za ostavštinu predmeta mnogih putnika od kojih su na ovoj izložbi za istaknuti: Braća Mirko i Stevo/Stjepan Seljan, Dragutin Lerman, operna diva Milka Trnina, Joža Horvat, Tibor Sekelj i drugi. *Začeci Zbirke sežu u sredinu 19. stoljeća u tadašnji Narodni muzej u Zagrebu, osnovan u vremenu Hrvatskog narodnog preporoda.
Karlovčani Mirko i Stevo/Stjepan Seljan svjetski su pustolovi čije su poznate ekspedicije Afrikom i Južnom Amerikom nastale krajem 19. i početkom 20. stoljeća. ** O legendarnoj braći pisane su knjige, njihovo ime danas nose ulice i škole. Koliko bi filmova bilo snimljeno o njihovim avanturama da su neke druge nacionalnosti pitam se?
Zanimljivo o njima: ** Pješaci - Mirko Seljan 1898. godine osvojio je naslov “Champion of Globetrotter”. Pitate se o kakvom podvigu je zapravo riječ? U 110 dana uspio je pješice prijeći put od Petrograda (današnjeg Sankt Peterburga) do Pariza! Zanimljivo je spomenuti da su pustolovna braća, kada su počela put u Afriku, propješačila rutu od Karlovca do Trsta.
Bili su visoki činovnici u službi etiopskog cara Melenika II. Mirkova smrt u prašumi Perua do danas je ostala velika zagonetka. Muzeju su darovali 133 predmeta iz Etiopije i 240 iz Južne Amerike. Strip “Grob u prašumi” o njima našeg velikog crtača Andrije Maurovića izlazio je od 1943. do 1944. godine na stranicama tadašnjeg tjednika Zabavnik.
Dragutin Lerman - Požežanin. Sa prostora Zlatne doline do svjetskih daljina. Slovi kao naš prvi istraživač dijela afričkih prostranstava gdje je sveukupno proveo oko 3000 dana. Tijekom svoga života Lerman je u četiri navrata putovao u Kongo.
*** Pripadnik je i jedan od značajnih članova glasovitih ekspedicija koje je predvodio Henry Morton Stanley (1841–1904) u službi belgijskoga kralja Leopolda II. Stanley se proslavio kada je uspio pronaći Davida Livingstonea (1813–1873).
*** Temeljno svjedočanstvo o Lermanovu djelovanju u Africi dnevnički su zapisi koje je vodio u devet putnih bilježnica u razdoblju od 1888. do 1896. godine.
Druga Lermanova knjiga objavljena je 1894. godine pod nazivom Novi listovi iz Afrike. Lerman je inspirirao dvojicu drugih hrvatskih istraživača Mirka i Steve/Stjepana Seljana koji su kartografirali Afriku i Južnu Ameriku početkom 20. stoljeća.
Operna diva, sopranistica Milka Trnina darovala je muzeju također mnoge vrijedne predmete donesene sa svojih gostovanja. Zanimljivo izvan glazbenog svijeta o primadoni: Naime, tvorničar čokolade Carl Russ-Suchard bio je navodno veliki obožavatelj Milke Trnine, pa ga je to navelo da čokoladu nazove po njoj.
Novac od svoje oproštajne izvedbe poklonila je Društvu za poljepšavanje Plitvičkih jezera. U znak zahvalnosti Društvo je jedan od najljepših plitvičkih slapova prozvalo Slapom Milke Trnine. U životu se nebrojeno puta isticala humanitarnim i dobrotvornim radom.
Iz radne sobe primadone Milke.
U muzejskom postavu nalazimo i predmete Salamona Bergera darovanih Etnografskom muzeju u dane njegova otvorenja 1919. godine. G. Berger hrvatski industrijalac, trgovac tekstilom, osnivač i prvi ravnatelj Etnografskog muzeja Zagreb i filantrop.
Zora Seljan (najstarija kći Steve Seljana) bila je spisateljica, dramaturginja i novinarka. Donirala je zajedno sa svojim suprugom 42 predmeta iz Brazila:
Darovatelj Tibor Sekelj smatran je "građaninom svijeta", no od putovnica imao je samo onu bivše Jugoslavije. Bio je novinar, istraživač, pisac i pravnik. Organizirao je ekspedicije po Južnoj Americi, Aziji i Africi.
Gđa. Katarina Carić, donatorica više od 600 predmeta. "Da bi se Afrika voljela, mora se razumjeti. To se ne da ničim izbrisati. To je nešto što je ušlo u tebe i ti do kraja života misliš na tu Afriku. Voliš je i o njoj sanjaš."
Tu su još mnogi dragocjeni predmeti različitih naroda, kultura i civilizacija: šahovska garnitura Guandong; NR Kina; 19.st.
Figura Buddhe; Mjanmar; 19, st.
Samurajski oklop iz 18. st.
Sadrene figure različitih rasa s kraja 19. st. služile su u nastavne svrhe gradiva zemljopisa između dva velika rata prošlog stoljeća.
Plemenski predmeti naroda Masai.
Uvijek kolekcionarski traženi i popularni predmeti sa "Crnog kontinenta" tzv. negrofilija.
Stolice!
Maske!
Slonovača:
Muzej putovanja
Najavljeno kao nova atrakcija na adresi Ilica 1 (Passage Neboder) ipak ne može nositi imenicu muzej. Ipak je to samo kulturno turistička destinacija gdje za ne malih 11 eura kroz virtualne postave razgledate povijest putovanja i osvajanja predjela. No kako se ovaj post odužio svoje utiske zabilježiti ću u zasebnom blogu. Posjetite i uživajte.
