srijeda, 26. siječnja 2022.

... oči pune Hrvatske - Traktor story !

Traktor story je prva stalna izložba oldtimer-traktora u Hrvatskoj otvorena od 2010. godine kao kolekcija pedesetak traktora, vršilica i ostalih poljoprivrednih strojeva te brojnih sačuvanih fotografija i dokumenta iz tog vremena.




Od antike do danas na ovom je prostoru tradicionalno bila zastupljena poljoprivreda. Nagli razvoj tehnologije u 20. stoljeću uvjetovao je zaborav običaj, alata i strojeva koji su donedavno obilježavali kulturu ovoga kraja. U nostalgiji za tim vremenima rodila se ideja čuvanja i prezentiranja priče o poljoprivredi, a važan iskorak u realizaciji bila je nabava starog Fordsona koji je, kao prvi traktor, služio u našem selu.


U postavu se posebno ističu stari Fordson iz 1923. godine dopremljen u selo Novu Vas. Stari motor na grijanu glavu koji je početkom prošlog stoljeća služio za pokretanje nekadašnjeg porečkog mlina.


U vremenu koje slijedi prikupljeno je mnoštvo starih traktora, vršilica te drugih strojeva i eksponata koji danas čine vrijednu zbirku otvorenu za posjet.
















Gumno je tvrda ravna površina koja se koristila za vršenje žita. Na Poreštini su najčešće rađena kružnog, a rjeđe četvrtastog odnosno pravokutnog oblika. Podloga se pripremala od utabane zemlje učvršćene pepelom i izmetom stoke ili se popločavala kamenim "škrilama" iz lokalnih kamenoloma dok je rub bio ograđena suhozidom ili jednostavnim niskim kamenim obrubom.


Vršenje žita na gumnu moglo se odvijati ručno uz pomoć drvenih mlatilica (cip) ali je uglavnom bilo namijenjeno vršenju žita uz pomoć stoke koja je hodajući u krug po naslaganom žitu svojim kopitima odvajala zrno pšenice od stabljike. Iza tog procesa ostala je slama koje se micala i slagala na stog, a zrno se uz pomoć vjetra, bacanjem u zrak odvajalo od pljeve.


Gumno je zasigurno jedno od prvih osnovnih funkcionalnih građevina koje je čovjek konstruirao za svoje potrebe. Jedini zapis koji govori o starosti nekog gumna iz okolice Poreča datira iz 1844. godine a uklesan je na kamenom stupu pravokutnog gumna u selu Prhati. Gumna su služila prije dolaska vršilica da bi kasnije izgubila svoju funkciju i ponegdje prepustila mjesto drugim gospodarskim objektima.
Na slikama je rekonstrukcija nekadašnjeg gumna iz obližnjeg sela Kosinožići i građeno je prema sjećanju starijih ljudi ovog kraja. Od originalnog gumna danas postoji samo zapis u katastru te nekoliko kamenih fragmenata.






Henry Ford poznat je kao utemeljitelj Ford Motor Company-a, a slavu je stekao preko Modela T, prvog automobila na svijetu proizvedenog na pokretnoj traci i dostupnog široj populaciji. Međutim, manje je poznato da je Ford također radio na proizvodnji traktora.
Porijeklom iz poljoprivredne obitelji iz Irske, obogativši se na proizvodnji automobila, odlučio je olakšati život na selu. Priča kaže da je taj zadatak dao dvojici mladih inženjera koji su mu predočili revolucionarnu ideju proizvodnje traktora u monobloku (bez šasije). Iako u početku nesklon, prihvatio je ideju što se kasnije pokazala pozitivnom zbog činjenice da je njihov traktor bio daleko lakši pa stoga i snažniji. Prednosti su mu također bile jednostavnost rukovanja i niža cijena, tako je 1922. njegova tržišna cijena iznosila 395 dolara.
Zahvaljujući tome, već u počecima, 1918. godine Ford postaje najveći američki proizvođač traktora sa 30 000 proizvedenih primjeraka, a do 1928. broj prodanih primjeraka iznosi 738 000 čime je i uvelike pripomogao oporavku gospodarstva nakon Prvog svjetskog rata.
Traktori su prodavani diljem svijeta, pa je tako sklapanjem sporazuma 1919. godine između kompanije Ford i SSSR-a, u sljedećih nekoliko godina većina proizvodnje Fordson-a bila upravo za sovjetsko tržište. Stoga je iste godine otvorena tvornica u Cork-u (Irska). Godine 1932. otvara se i tvornica u Dagenham-u (Engleska) u koju se seli gotovo kompletna proizvodnja.

Zanimljiva je i priča oko imena Fordson. Naime, kada se Amerikom pročulo da Henry Ford ima namjeru proizvoditi traktore, grupa poduzetnika brže se dosjetila te registrirala tvrtku Ford Tractor Company u nadi kako će tako izvući kakvu materijalnu korist. No Henry se dosjetio kompromisnog rješenja te je u ime kompanije uključio i svog sina te je svoje traktore nazvao Ford&Son od koje nastaje izvedenica Fordson. Treba spomenuti kako je Ford Tractor Company plasirala beznačajan broj traktora dok su traktori Fordson proizvedeni u preko milijun primjeraka.
Motor Modela F, prvog modela traktora, bio je izveden s četiri cilindra te je, s tri brzine i pri 1000 okretaja u minuti, bio u mogućnosti proizvesti do 20 konjskih snaga. Kao gorivo se koristio petrolej, a za samo paljenje benzin.U našem je kraju taj traktor uglavnom služio za vršenje žita odnosno kao pogon za vršilicu.
U doba vršidbe, zbog malog broja traktora, bilo je to veoma unosno zanimanje. U tih je mjesec i pol dana svakodnevno bio u funkciji od jutra do mraka. Iz računa iz 1948. godine, predstavljenog na izložbi, može se iščitati kako je u 45 minuta, vršilica koju je Fordson pogonio, ovršila 535 kg žita, što daje određenu sliku kako je prosječna obitelj na selu proizvodila između 500 i 1000 kg žita. U funkciji je bio do pojave prvih kombajna u okolici, odnosno do početka 70 - tih godina.