MARIJAN LUKIĆ - LUKY: 2022-02-27

četvrtak, 3. ožujka 2022.

... usputnosti - od Plitvica do Slunja!

U Selištu Drežničkom, pripadnik policijske postaje Slunj, Nikola Hodak, poginuo je na današnji dan, 8.listopada 1991. g., prije 23 godine. Izišao je iz zasjede i ispalio tromblon na neprijateljski oklopni transporter nakon čega je pogođen iz teške strojnice. Zbog nemogućnosti da tijelo izvuku i zakopaju, njegov brat Ante i ostali branitelji to su učinili u okrilju noći te su ga zakopali u obližnjoj šumi.

... Rakovica; crkva sv. Jelene Križarice i spomen žrtvama i velikanima Rakovičke bune !

* Uz bitke sa Turcima vezana je i legenda prema kojoj je narod u bitci u Bojani (udolina i potok zapadno od crkve) zazvao pomoć Svete Jelene te se zavjetovao da će izgraditi crkvu ukoliko pobjede neprijatelja. Nakon pobjede zavjet je i ispunjen.

** Rakovička buna, ustanak za odcjepljenje Hrvatske od Austro-Ugarske Monarhije, što su ga 8–11. X. 1871. izveli Eugen Kvaternik i njegovi suradnici oko Rakovice kraj Slunja, na području Vojne krajine. Uvidjevši da neće dobiti pomoć iz inozemstva za pripremanje zajedničkoga talijansko-madžarsko-hrvatskog ustanka, za koji je vodio pregovore 1863–65., E. Kvaternik odlučio se na ustanak pučanstva uz pomoć nezadovoljnih krajišnika. Dana 7. X. u Broćancu je bila osnovana Privremena vlada, u kojoj je Kvaternik bio imenovan regentom, Ante Rakijaš ministrom rata, Petar Vrdoljak ministrom unutrašnjih poslova, Vjekoslav Bach ministrom financija, a Rade Čuić glavnim vojnim zapovjednikom. Idućega dana (8. X) u Rakovici je bio objavljen Proglas narodne hrvatske vlade u kojem su kao glavni ciljevi navedeni oslobođenje hrvatskog naroda od madžarsko-njemačkog ropstva, uvođenje slobodnih županija umjesto krajiškog uređenja, uvođenje slobode vjeroispovijesti te jednakosti pred zakonom. Uz bunu je pristalo nekoliko stotina krajišnika kojima su se pridružili stanovnici sela Broćanac, Rakovica, Mašvina, Plavča Draga i Močvila. Istoga dana vojska je opkolila Slunj i spriječila širenje bune prema sjeveru, a pokušaj Rakijaša i Čuića da pridobiju selo Drežnik nije uspio. Ustanički pohod na Plaški 9–10. X. propao je, 10. X. proglašen je prijeki sud, a austrijska vojska opkolila je ustaničko područje. Vođe ustanka poginuli su 11. X. pri pokušaju proboja u Bosnu, osim R. Čuića koji se spasio bijegom u Srbiju. Iako vodstvo Stranke prava nije sudjelovalo u ustanku niti je o njem bilo obaviješteno, A. Starčević i ostali čelnici stranke bili su uhićeni, stranačko glasilo Hervatska prestalo je izlaziti, a stranka je bila isključena iz političkog života Hrvatske sve do 1878.

* https://www.rakovica.net/index.php/crkve?id=16

** https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=51706

... oči pune Hrvatske - stari grad Drežnik !

... stari Drežnik grad, posjeta druga.

... prva posjeta je bila slučajna, na putu za Bihać pri jednom Mogula run-u prije nešto ljeta.

... sada je bilo logično zastati na povratku sa Plitvica.

... kula prije obnove:

*Stari grad Drežnik veličanstvena je obrambena utvrda iz 12. stoljeća koja ja ovaj dio Europe punih 400 godina štitila od prodora Turaka. Zbog strateški važnog položaja, Drežnik je tijekom stoljeća često mijenjao gospodare što je na njegovim zidinama ostavilo traga, no 900 godina kasnije on još uvijek ponosno stoji kao svjedok burne povijesti ovog kraja. Radi se o jednom od malobrojnih sačuvanih povijesnih atrakcija Plitvičkih dolina koji je općina Rakovica odlučila zaštititi i pažljivo obnoviti. Krajem 2011. je restauriran veliki toranj, a od onda je u tijeku je Projekt sanacije zidova i krovišta velikog unutarnjeg tornja, te ostataka obrambenih zidina.

... selo je 24 km jugoistočno od Slunja, u blizini Plitvičkih jezera. Smješten na lijevoj obali rijeke Korane, na 423 m nadmorske visine, uz cestu Slunj – Petrovo Selo –Bihać (BiH).

**Bio je središte istoimene hrvatske srednjovj. županije, koja se prostirala oko Plitvičkih jezera i gornje Korane. Kraj je do XII. st. bio u rukama bana, a otada hrvatsko-ugarskoga kralja. God. 1253. županija Drežnik došla je u posjed Nelipčića, a grad je bio u vlasti Güssingovaca do 1278., kada su ga predali Babonićima. Karlo I. Robert dao je grad ponovno Nelipčićima, a 1323. Dujmu Frankapanu i njegovi su ga potomci držali do 1578., kada su ga privremeno zaposjeli Osmanlije. Pod osmansku su vlast grad Drežnik i cijelo područje istoimene županije konačno došli 1592. i ostali, uz kratak prekid 1683. i 1697–99., do 1788. Drežnik je u XVIII. st. bio u sastavu Ostrožačke kapetanije. Nakon osmanske vlasti šire područje bilo je naseljeno ponajviše stanovništvom iz otočke i ogulinske pukovnije, a grad je obnovljen i do 1869. bio je krajiško uporište. Naselje je razoreno, a stanovništvo prognano u srpskoj agresiji 1991.