subota, 13. siječnja 2024.

... usputnosti - lift Stigler u zgradi Arheološkog muzeja u Zagrebu!

 ... jedna drugačija i sasvim slučajna priča ponudila mi se unutar zgrade Arheološkog muzeja, na Zrinjevcu, kbr. 19. Čim sam ugledao tog stogodišnjaka, a u vrijeme ugradnje izuzetno luksuzni lift sjetih se da sam već o njemu ranije čuo neku zanimljivu priču. Vjerojatno je bio neki njegov spomen u TV kalendaru, ili ...

 *

... inače i sama zgrada muzeja na spomenutoj lokaciji osim lifta nudi priču o svojoj burnoj prošlosti. Osim svoje arhitektonske vrijednosti, a posebno vanjštine koja je potpuno očuvana za razliku od unutrašnjosti, zgrada je bila u vlasništvu Radivoja Hafnera. Bio je bogati veleposjednik iz Zagreba, poznat i kao trgovac mesom i konjima. Ovo objašnjava urese kovane ograde oko lifta s prikazima propetog konjića. Zgrada je sagrađena 1879. godine, prema projektu graditelja Ferdinanda Kondrata, kao palača za potrebe Dragutina Vranyczanyja-Dobrinovića.


... Gospodin Hafner tijekom Prvog svjetskog rata uređuje prizemlje, oblaže ga mramorom i postavlja lift! Sam lift je jedan od najstarijih u Zagrebu i Hrvatskoj koji je još u aktivnom pogonu. Godine 2017. proslavio je stoti rođendan. Prednja vrata i okvir po svim katovima uz mramorni zagrljaj kao oprava ukrašavaju lift rađeni su od kovanog željeza.



... najuočljiviji  dio opreme lifta također je kovana, ali i pozlaćena rešetka vrata s inicijalima RH, investitora Radivoja Hafnera. Doduše ne kužim i ne uočavam ovu pozlatu.


... nakon bankrota g. Hafnera zgrada mijenja vlasnike i korisnike u vidu banaka i osiguravajućih društava. Tijekom Drugog svjetskog rata postaje zapovjedni stožer Wehrmachta. Najpoznatiji stanar Zrinjevca 19 u tom razdoblju bio je njemački general Edmund Glaise von Horstenau.




... stranice su ostakljene brušenim staklom. Ukrasi oko konja su vitičasti, podsjećaju na leptirova krila oko konjića.



... provozao sam se do prvog kata unatoč radnicima koji rade na osvježavanju i renoviranju prostorija muzeja.



... sjednite, zaslužili ste.


... inače tvrtka Stigler je iz Milana. Ugrađivali su liftove u mnoge luksuzne hotele, palače i rezidencije po svijetu, britanski parlament, po Vatikanu. 


... pločica s uputstvima za uporabu lifta, genijalno!!!



... iznad ulaza u lift oko bode moderna žarulja u staroj opravi za luster.

Izvor: https://zgexpress.net/ovo-je-jedan-od-najstarijih-zagrebackih-liftova-iduce-godine-slavi-100-rodendan/           https://www.academia.edu/31844367/Arheolo%C5%A1ki_muzej_u_Zagrebu_%C5%BEivot_od_19_do_21_stolje%C4%87a

srijeda, 10. siječnja 2024.

... oči pune Hrvatske - put fortice u Obrovcu!

 ... Obrovac, uvijek sam za vrijeme bivše Juge slušao o njemu s aluzijom na propali projekt, o nečemu osuđenom na propast, grad je bio sinonim za neuspjeli projekt, pogotovo politički. Nikada taj grad podijeljen krasoticom Zrmanjom nije imao sreće. Nesreće s kojima grad i njegovi ljudi žive veće su od kanjona Zrmanje.


... spomenuh bivšu državu. U vrijeme socijalističkog zanosa izgradnja tvornice glinice Jadral, postala je vjerojatno najveći promašaj tadašnje privrede. Još danas s tla propale tvornice vreba ekološka bombica. Vidljiva je mrtva crvena zemlja. Poharala je Obrovac i četnička čizma, poplave mu često prijete, nezaposlenost, lokalni politički močnici također ga lome. Političku mu sliku još uvijek kroje i puni autobusi u vrijeme izbora "onih" koji su rat isprovocirali, izgubili ga i otišli "Tamo daleko". *Obrovac, gradić, luka i općinsko središte u sjevernoj Dalmaciji; 793 st. (2021). Leži na 57 m apsolutne visine, na obalama rijeke Zrmanje, 11 km uzvodno od njezina ušća, odnosno Novigradskoga mora.


Slika koju pamtim od prije nekoliko godina izgleda ovako: u gradu tek pokoji prolaznik, puste i zapuštene ruševne kuće i od prije Domovinskog rata, oronule fasade. Obrovac i grad trpe otuđenost i zaboravljenost, a potencijal nije samo blagodat Zrmanje. Ima li grad snage za dizanje iz zagrljaja nokdauna dugog nekoliko desetljeća?

No, nakon obavljena posla u ljekarni, presvlačenje na kraju radnog dana i put fortice.


... fortica je nećete vjerovati utvrda koja dominira iznad grada. Stara, na žalost ruševna kao i mnoge druge, no ponosno vjetru nudi našu trobojnicu.


... kako je grad oduvijek bio smješten na sjecištu mnogih puteva radi svoga prirodnog i geo položaja trebalo ga je i štititi. Trgovalo se solju u davnoj povijesti, drvom, namirnicama. Svoje interese za grad iskazivale su mnoge sile: Osmansko Carstvo, Mlečani, zatim gospodari u vremenima austrijske i francuske uprave. Prvi vladari Obrovca bili su krbavski knezovi iz roda Gusića, kasnije poznati kao knezovi Kurjakovići. Vjerojatno se razvio na mjestu rimskoga naselja Clambeta.




... našao sam podatak o porijeklu imena Obrovac: dobio je ime po glagolu - rovati, a u ovom slučaju to je opis mjesta koje voda "obriva".




... Obrovac se spominje u ispravama iz 1337. godine kao Obrouec, Hobrouec, Hobrouac. Tko je nekada "držao" Obrovac, imao je i nadzor nad tadašnjim trgovačkim putovima i svom trgovinom.




**Obrovac je, nakon što su ga Ivanu Karloviću oduzeli Turci 1527. godine nekoliko puta prelazio iz turskih u mletačke, i iz mletačkih u turske ruke. Dolaskom Turaka iseljava se hrvatsko stanovništvo prema Senju i Istri, a s Turcima doseljava pravoslavno stanovništvo u Bukovicu i Kotare.



*** Sama se utvrda sastojala od dvora Kurjakovića koji je s unutarnje strane bio četverokutnoga oblika, dok je s vanjske strane izgrađena s obilježjima masovne kule. Dvor i gradsko dvorište opasivao je masivan bedem.




** U Jugoslaviji je Obrovac imao sličan put kao i Benkovac i Knin, naseljavan srpskim stanovništvom, te je za vrijeme jačanja srpskog nacionalizma 1991. proglašen dijelom takozvane Srpske Krajine, kao mjesto sa cca 60 tak % srpskog stanovništva, tijekom čega je stradalo hrvatsko stanovništvo, crkve i domovi. Nakon akcije Oluja hrvatska vojska ulazi u prazan Obrovac, jer je srpsko stanovništvo iselilo na poziv svojih vlasti.


... poziranje!





... nadzirem okolinu!


... pogled s prometnice iznad grada i utvrde.




... pogled s utvrde na kulu stražaricu s udaljena vrha:


... malo flore s utvrde:






https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=44642