srijeda, 13. studenoga 2024.

... usputnosti - aleja pjesnika na Bundeku!

... aleja pjesnika na Bundeku!


Bista jednog od najvećih ruskih pjesnika Sergeja Aleksandroviča Jesenjina postavljena je 2017. Dar je to bio Ruske federacije tada "prijateljskom" narodu RH. Najčešće odzvanja njegova pjesma "Pismo majci"! Vjerojatno je to većini omiljena pjesma, naročito u slavenskim  državama. Jesenjin je umro sa svega 30 godina. 

“Jesi li živa, staričice moja?
Sin tvoj živi i pozdrav ti šalje.
Nek uvečer nad kolibom tvojom
Ona čudna svjetlost sja i dalje.

Pišu mi da viđaju te često
zbog mene veoma zabrinutu
i da ideš svaki čas na cestu
u svom trošnom starinskom kaputu.

U sutonu plavom da te često
uvijek isto priviđenje muči:
kako su u krčmi finski nož
u srce mi zaboli u tuči.

Nemaj straha! Umiri se, draga!
Od utvare to ti srce zebe.
Tako ipak propio se nisam
da bih umro ne vidjevši tebe.

Kao nekad, i sada sam nježan,
i srce mi živi samo snom,
da što prije pobjegnem od jada
i vratim se u naš niski dom.

... godine 2016. otkriven je spomenik Aleksandru Sergejeviču Puškinu, ruskom pjesniku rođenom 6. lipnja prije 217 godina (u godini otkrivanja biste). Bila je to prva otkrivena bista od pet do sada postavljenih. "Spomenik podigoh sebi" pisao je pjesnik u pjesmi "Spomenik". 

Spomenik podigoh sebi nerukotvoran.
Ne može staza narodna zarasti tuda.
Nadvisio je svojom glavom nepokoran i vrh
Aleksandrovog stuba.
Ne, neću sav umreti – jer sa lirom punom
Preživeći, neće nestati moj prah.
I biću slavljen sve dok se na svetu pod lunom
Za jednog bar pesnika zna.
Za mene će se čuti svuda gde Rus živi,
Pomenuće me svaki narod i svak živ,
Ponosni unuk Sloven, Finac, sad još divlji Tunguz
i Kalmik, stepa div.
I dugo ću još biti drag ja svome rodu
Jer k dobru samo zove moje lire dah.
Jer u surovom veku opevah slobodu
I uvek milost ka palom zvah.
Božiju volju muzo bez roptanja slušaj,
Ne boj se ničeg, ne traži lovor za nas.
I hvalu i hulu prihvataj ravnodušno
I na glupaka ne traći glas.

... Spomenik bugarskom pjesniku Ivanu Vazovu otkriven je 2018. Kod nas su narodnog pjesnika  oca bugarske književnosti prevodili dva Augusta; Harambašić i Šenoa. Spomenik je podignut na inicijativu bugarskog veleposlanstva u Hrvatskoj.



... France Prešern, slovenski pjesnik iz vremena romantizma, ilirizma, temelj slovenske književne samobitnosti i emancipacije. Imao je velik utjecaj i na našu književnu scenu. "Sonetni vijenac" je književni lirski vijenac od petnaest soneta posvećen Prešerenovoj neostvarenoj ljubavi – Juliji Primicovoj. Bista mu je postavljena 2021. na inicijativu Veleposlanstva Slovenije u suradnji sa Slovenskim domom. Oni su i financirali troškove biste. Jednina bista koju je uz uglednike otkrio gradonačelnik Tomašević. Ostale je "otkrivao" pok. gradonačelnik M. Bandić.

1. sonet
Sonetni vijenac Prešeren počinje stihovima :

“Tvoj pesnik nov Slovencima venac vije,
iz petnaest soneta tako ti ga plete”.

... Bistu mađarskog književnika Mora Jókaija, postavljena je kao peta po redu 2019. godine prigodoma je u prigodi 115. obljetnice smrti tog pjesnika koja je bila 5. svibnja. S kamena pored biste: " Uvijek se sjeti da lijepe riječi nisu uvijek istinite, a istinite riječi nisu uvijek lijepe"! 

                                                                                                           Svevjekovno!!!


... pa da ovo zaključim s jednom svojom haiku formom:


... još malo klikova sa zapuštena Bundeka:











utorak, 12. studenoga 2024.

... vrhunska reklama za pivo!


 

... usputnosti - teglenice sa Save (ZG)!

Teglenica ili šlep (od njemačkog: Schleppe = vući), ponegdje i barža (od francuskog barge) plovilo je niskog gaza pravokutne forme bez vlastitog pogona, kog vuče (tegli, šlepa) tegljač da bi plovio. Služi za prijevoz tereta rijekama i kanalima, a rjeđe i morem.[Wiki]


... od kuda, od kada su tu nedaleko mosta Mladosti!? ... vjerojatno su tu "doplovili" za nekog vremena visokog vodostaja. Dok to ne otkrijem natipkati ću pronađene činjenice o plovnosti Save, onog dijela uzvodno od Siska i o tim šlepovima/teglenicama. O plovnosti sam neki dan začeo temu u autu s bratom. Nekada je planirana riječna luka nizvodno u Rugvici. No i to je ostalo samo u nečijim snovima i planovima.
Malo detalja ispod mosta:



... plovnost prestaje nedaleko ovih šlepova, negdje u razini toplane na tzv. Zg. slapovima. To su u stvari kaskade, a ne slap. 

*

*

... mogući način na koji su teglenice "dolutale" do obala na ovome mjestu potvrditi bi mogao vlasnik g. Veljko Kosanović:

* (autor fotke: Sali)

** Tradicionalno se teglenica naziva prema namjeni. Tako npr. uljarica (tanker) prevozi naftu, ulje, benzin, vodu, vino, melasu i dr. tekućine, drvarica do 400 t drva, a pjeskara (pletna) istu količinu pijeska ili šljunka, koji se ukrcava jaružalima izravno iz riječnoga korita.


... zelena teglenica TT10704!


... stambeni blokovi u zaleđu jednog od tri šlepa. Wikipedija riječni šlep opisuje kao zatvoren ili otvoren, a služi za transport kojekakvih tereta po unutrašnjim plovnim putevima.




... na ovim šlepovima dotegljene su samo ideje, propale ideje o revitalizaciji i spašavanju šlepova. Trebali su tu biti kafići, restorani, čak dječje igralište te disco club. Koliko znam nije ništa zaživjelo, sve i dalje propada pod debelim naslagama hrđe. Tako i crvena teglenica TT9904.


** Nosivost im je od 600 do 10 000 t, a u pravilu imaju kormilarski uređaj, priveznu opremu i stambene prostore. Teretni prostor može biti u jednom dijelu ili je za prijevoz tekućina pregrađen (teglenica-tanker). Prve teglenice bile su drvene (tzv. dereglija), od XIX. st. mješovite su gradnje, a naposljetku i čelične.


... katamaran na teglenici namjeravala je rabiti obitelj Kosanović za male plovidbe po Savi te terensku školsku nastavu. Porinuće je bombastično izvedeno 2007. godine, grad nije dao potporu privatnom projektu, a ovo je završetak:



* (autor: Stanley) Do Zagreba je 1954. godine po visokom vodostaju doplovio parni tegljač ''Bačka'' Dunavskog Lloyd-a. Brod je stigao uzvodno od željezničkog mosta i sretno se vratio.



* (autor: Stanley) Sava u svom toku sve do područja nizvodno od Zagreba (otprilike do Rugvice) ima karakteristike brdske i bujičave rijeke, s velikom brzinom toka i velikim oscilacijama u vodostaju. Stoga je, ovakva kakva jest, neprikladna za redovitu plovidbu. Jedan elaborat iz 1969. godine predviđao je izgradnju zagrebačke riječne luke i kod sela Kosnica na desnoj obali Save.


... krećem prema drugoj obali uživati u bližim kadrovima ove male Zg riječne flote. Ove teglenice najčešće ne primjećujemo, odnosno ugledamo ih samo na trenutak iz automobila, tramvaja ili autobusa. Putem kliknem i nekadašnju trafo stanicu koja još stoji kao suprotnost modernom stambenom naselju.



... evo me na drugoj obali, prilaz s ceste koja vodi prema Jakuševcu. Ne mogu shvatiti namjenu objekta na kojem stoj na nogama izvodi vrana. 



... niti ovog drugog.


... približavam se teglenicama i otkrivam izbliza totalnu propast plovila.





... čekaju se bolja vremena!









... Crvena teglenica TT10201.



... sidro ne sidri, teglenice uz obalu drži debela čelična užad.!


... kao križ za njihov spas!


... u lancima prošlosti, bez budućnosti!



... s ovim teglenicama za sipke terete svojevremeno je bilo i sigurnosnih problema, "otkačile" su se ili su namjerno odvezane te se nasukale na kaskadama u dva navrata. Nisu bile opasnost za Domovinski most.



... čak i vjetruša nadgleda propadanje čelika teškog 300 tona (svaka) do dana predaje u rezalište! Grad na Savi neće dobiti "život" na Savi kao mnogi gradovi na svojim rijekama.


*autor fotografija i dijelova teksta: Gaspa