... Izložbu povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva u Klovićevim dvorima nisma mogao propustiti. Tema je koju volim, koju pratim, kojoj se divim od srednjoškolskih dana. Volio sam povijesne knjige, teme, štovao našu burnu povijest. U ono vrijeme od srednje škole pa prema kraju osamdesetih budila se želja spoznaje i o nekim tada zabranjenim, nepoželjnim temama. No čitaš dostupno, čitaš i između redova, osluškuješ što sati pričaju. Ovdje sam na jednom mjestu doživio 1100 godina u nekoliko sati, u dva dana obilaska. Doživio sam je pamiti ću je kroz cca 1200 fotki koje sam kliknuo. Možda sam posjetitelj rekorder po broju klikova fotoaparatom. Kako krenuti!? Pa možda slijedeći nečiju *pamet kroz osobne fotozapise i pokoju riječ nadahnutu doživljajem izložbe.
... znamo svi kako priča kreće dolaskom sa dalekog sjevera plemenom Hrvata i petoricom braće Klukasom, Lobelom, Kosencom, Muhlom i Hrvatom. Tu su i dvije sestre Tuga i Buga, čija su imena ponekad oživjela u rijetke novorođenčadi. Zamijenili su hladni sjever, prvi put ugledali more te odlučili boriti se za ovaj dio planeta od Boga nam darovan. Hvala im za mudar izbor predivne domovine koja ih je očarala. *Krenuli su nagađa se iz krajeva oko rijeke Visle u današnjoj Poljskoj, a možda su stigli iz crnomorskih stepa ako ne i dalje s područja Irana!? Svojim umjetničkim djelima dolazak Hrvata ovjekovječili su Oton Iveković, Ferdo Quiquerez te Celestin Medović.
**
... stoga: posjetite izložbu i bolje upoznajte svoju prošlost radi jasnijeg tumačenja danas. Prije njih našim prostorima hodili su mnogi. Razna poganska starohrvatska plemena, donositelji kršćanske vjere u vrijeme pape Ivana IV. (640.-642.), Rimljani, Ilirska plemena.................
... no kako ja nisam povjesničar i mogu samo citirati tuđa djela, provesti ću Vas izložbom kroz klikove svoga fotoaparata.
... najčešće se pojam Hrvata i naših kraljevskih pređa veže uz kralja Tomislava. Često je to birano ime naših potomaka, ime naših trgova i ulica. Često se Tomislav nalazi na kiparskim i slikarskim djelima. Zabilježio sam neke eksponate i u prizemlju Klovićevih dvora.
... Krunidba kralja Tomislava u djelu Marijana Trepše iz 1925. (akvarel na papiru), te vjerojatno najrkopiranije djelo slikara Josipa Horvata Međimureca; Kralj Tomislav na prijestolju (ulje na platnu iz 1941.).
... Josip Horvat Međimurec predstavio je svoje viđenje kraljeve krunidbe uljem na platnu iz 1938.
... Mato Celestin Medović predstavio je kr. Tomislava u djelu Splitski sabor 925. uljem na platnu iz 1897.
... Oton Iveković naslikao je također Tomislavovu krunidbu/Hrvati pozdravljaju svoga prvog kralja. Ulje na platnu iz 1905.
... Ferdinand Quiquerez; Tomislav, prvi hrvatski kralj; ulje na platnu iz 1888.
... najpoznatiji Tomek "jaši" svoga konja ispred glavnog kolodvora u Zagrebu. Autor je Robert Frangeš Mihanović. Ovo je predložak spomenika u bronci iz 1927/28.
... vjerojatno najstarije djelo je iz Ozlja. Kralj Tomislav na konju nastao je oko 1700 g.!
... spomen knjiga kralju Tomislavu, više autora. Odljev reljefa je napravio Ivo Kerdić 1925.
... poglavlje o kr. Tomislavu završavam freskom iz kapele sv. Fabijana i Sebastijana u crkvi sv. Marka u Zagrebu. Naziv: Trijumf slavenskog bogoslužja/Splitski sabor iz 1940.
... naša kovnica novca često je Tomislava uzimala za motiv u vrijeme povijesnih obljetnica.
... kralj Tomislav u bilježnici sa crtežima (akvarel/tuš) starohrvatskih kostima Otona Ivekovića. Rađeno za dramu Stjepana Miletića 1902.
... Tomislava u stripu predstavio je 1944. kroz crteže, (tuš i akvarel) Andrija Maurović.
... naša prva okrunjena glava spominje se u mnogim starim zbornicima, knjigama, predmet je proučavanja, polemika, utvrđivanja povijesne preciznosti sve do danas.
... nakon Tomislava i plakata o sokolskim izložbama i sletovima u jednoj od narednih soba nalazim spomen Sokolskoj/Maksimirskoj Mogili. Zastajem, fotkam se uz fotke Mogile. Po ovom spomeniku usvojili smo ime moto kluba i baštinjenje dijela naše povijesti.
... u istoj sobi nalazim izložen vuneni sag baruna Franje Kulmera iz 1843.
... zatim tu su sv. Ladislav i Emerik. Značajni artefakti iz drveta (1688 - 1690). Rezbario, pozlatio Johannes Komersteiner. Bili su dio nekadašnjeg oltara Zagrebačke katedrale.
... portret nadbiskupa (ulje na platnu) Juraja Haulika.
... grb u pješčenjaku zagrebačkog nadbiskupa Stjepana III. Kanižaja iz 14. st.
... grb u pješčenjaku zagrebačke katedrale iz 14. st.
... nadgrobna ploča iz pješčenjaka Egerskog biskupa Ivana Erdődya. Datira se nakon 1626 g.
... Ivan Zasche, Ban Jelačić - ulje na platnu, prije 1863.
... drvene kartuše sa prikazima Gradeca i Kaptola. Uljana boja na drvetu, sredina 18. st.
