... nakon Drivenika i Triblja konačno iza nekoliko zavoja ugledah i prvotno zamišljeni cilj; staru gradinu Frankopana - Badanj! To je strateški pozicionirana gradina, predstavlja najstariji spomenik srednjovjekovnog fortifikacijskog graditeljstva u Vinodolu. Nije nam poznat izvorni naziv utvrde koja je napuštena nakon velikog potresa u 14. stoljeću.
* Jezgra utvrde nastala još u razdoblju sutona antike, odnosno rano bizantskome dobu. Badanj je vrlo važan te na prostoru Vinodola jedinstven fortifikacijski objekt. U obrambenoj je funkciji od razdoblja kasne antike, vjerojatno 4. stoljeća, do kasnoga srednjeg vijeka, odnosno 14. stoljeća, kada je i napušten.
... info ploča u podnožju gradine na glavnoj cesti u vrlo lošem je stanju. Treba biti pažljiv i s izborom mjesta za parkiranje, nema ih puno.
... blago strma staza od tucanika vijuga prema vrhu brda i utvrdi. Mirisi jeseni pomažu u laganom i nezahtjevnom usponu.
... markacije na stazi s koje cilj ne možete promašiti na Ljubavnoj cestici!
*** Ljubavna cestica svoje poklonike ne stječe samo simboličnim nazivom već i njezinom ljepotom. To je poučna – rekreativna staza koja povezuje grad Crikvenicu prema neposrednom zaleđu – zelenom Vinodolu, na kojoj se nalaze mnogi kulturni i povijesni spomenici. Ljubavna cestica sjedinjuje nekoliko sadržaja – pješačenje kroz borovu šumu i područje aromatičnog mediteranskog bilja, upoznavanje s kasnoromaničkom gradinom Badanj, pogled na Vinodolsku dolinu, Kvarner i Velebitski kanal. Na stazi se nalazi nekoliko panoa s opisom povijesti grada i spomenicima kulture, florom i faunom.
... u jesenjem koloritu bacam pogled na rječicu Dubračinu ispod.
* Uz povijest Badnja se vezuje legenda o zakopanom blagu koje čuva velika zmija, a Hrvati su je čuli od starosjedilaca koje su tamo zatekli. Zmija je staromediteranski božanski simbol, a legende o zakopanom blagu su česte na području crikveničke rivijere i Vinodola.
* Utvrda Badanj je nepravilnog kružnog tlocrtnog oblika, a sastoji se od prostrane središnje kule, u kojoj se nalaze prostorije za boravak posade. Specifičnost Badnja je kamena vodosprema, koja je skupljajući kišnicu bila izvor pitke vode, a tada je bila najmoderniji oblik izgradnje takvih objekata.
* Posebnost su ove utvrde dobro sačuvani sanitarni čvorovi smješteni u vanjskom prstenu bedema, koji predstavljaju vrlo rijedak primjer visokoga higijenskog standarda u razdoblju ranoga srednjeg vijeka.
... uloga kula promatračnica utvrde Badanj bila je u službi čuvanja rimske cestovne komunikacije rijeka - Senj.
... jedan od prvih opisivača i istraživača Badnja bio je i Ivan Kukuljević Sakcinski.
... cesta prema obližnjoj Crikvenici !
** Kutija sa planinarskim žigom postavljena je kod gradine Badanj. Netko će se zapitati kakve veze ima Crikvenica, na obali mora, s planinarenjem. No, malo upućeniji znaju da je Crikvenica završna točka popularne Riječke planinarske obilaznice. Doduše, Riječka planinarska obilaznica formalno ne funkcionira. Stara trasa je deaktivirana, a nova još nije službeno otvorena. No, planinari ne mare previše za formalnosti i uživaju na trasi. Staza počinje u Lovranu i nakon 166 kilometara završava u Crikvenici, 30. kontrolnom točkom na stazi. Izuzetno zanimljiva staza prolazi zaleđem Rijeke, penje se do najviše točke (Risnjak – 1.528 metara) i spušta do Crikvenice koja je najniža točka obilaznice. Staza prolazi preko 14 vrhova viših od tisuću metara, posjećuje šest planinarskih domova.
.JPG)
.JPG)
