subota, 1. srpnja 2023.

petak, 30. lipnja 2023.

... oči pune Hrvatske - arheološko nalazište Rudina!

 ... opet drugi put, druga sreća. Prije nekoliko godina bio sam tako blizu nalazištu, no u vremenskoj oskudici nakon posla i autom odustao sam od daljnje potrage. Sada sam shvatio koliko sam blizu bio. Nalazište arheoloških ostataka benediktinske opatije sv. Mihovila pronaći ćete na istočnim obroncima Psunja (417m/nv). U općini Brestovac, a u blizini sela Čečevac i Šnjegavić. Pronalazim i naziv Rudinska opatija.


... ovo je jedini putokaz. Od njega idemo pješice makadamom oko kilometar otprilike. Sve dok na jednom mjestu s lijeva ne dođemo do prostranog proplanka, livade. Tu ispred nas je račvanje, idete lijevim putem još nekoliko stotina metara i dolazite do lokaliteta na desno.


 ***** Inače Rudina se kao mjesto prvi se put spominje 1210. godine u darovnici kojom kralj Andrija II Arpadović (1205. – 1235.) dariva templare posjedom Lješnicom izuzetom iz Požeške županije i susjednim posjedom Račaša koji graniči sa Rudinom. Prvi spomen opatije je 1250. godine u ispravi kralja Bele IV kojom su Ivanki, sinu Abrahamovom od roda Sudan (Ždan, Zsadány), pretku porodice Veličkih, potvrđeni posjedi u Požeškoj i Šomođskoj županiji.




... samostanski kompleks izgrađen je tijekom srednjega vijeka, lako dostupan sa prometnice Požega- N. Gradiška (7 km), mislim da je putokaz (skrećete desno) u s. Oblakovac. Sa prometnice Požega - Pakrac skrećete lijevo kod putokaza negdje nakon sela Deževci. Pervanovski je to pitoreskno područje, očuvane prirode. Nije neobično sresti pastire i ovce, krave na proplancima.
 

... ova benediktinska opatija u burnim vremenima ratova s Osmanlijama, prestaje funkcionirati. *Arheološka istraživanja u drugoj polovici 1980-ih godina 20. st. iznijela su na svjetlo dana ostatke trobrodne romaničke crkve s tri polukružne apside, zvonikom, sakristijom i ostatkom samostanskoga kompleksa. Ovaj lokalitet danas je prepoznatljiv po rudinskim glavama. To su bile obrađene konzole postavljene na potkrovni vijenac apsida crkve koja je pripadala samostanu, a stilizirano prikazuju lica zasad nepoznatih osoba.


** Ne zna se sa sigurnošću tko je osnivač ove opatije. Zna se samo da je to bilo u vrijeme kada su u požeškom kraju djelovali crkveni i viteški redovi: benediktinci, franjevci, isusovci, templari, ivanovci i drugi, jer je Požega puna tri stoljeća bila značajno središte srednjovjekovne Slavonije. U XVIII. st. bila je sveučilišno središte, a bogat kulturni život tijekom XIX. st. Požegi donosi naziv “Slavonska Atena”.


... kao tetris !?


... lokalitet Rudina stoljećima je devastiran jer se kamen koristio u svrhu izgradnje okolnih sela, drugih crkva i sl. Najznačajnija osoba za istraživanje opatije je konzervator i muzeolog Gjuro Szabo On je početkom XX. st. započeo prva istraživanja. Izuzetno ruševna i zapuštena opatija Rudina tek1979. godine proglašena je spomenikom kulture.


... na važnost Rudine upućivao nas je književnik i povjesničar Julije Kempf (nekada gradonačelnik Požege) i prvi kustos gradskog muzeja u Požegi. Zatim slikar, povjesničar umjetnosti i književnik Matko Peić. Govorio je 1957. g. kako su rudinske skulpture povijesno i likovno blago. 


... naš veliki znanstvenik i osnivač moderne seizmologije Andrija Mohorovičić, isticao je bitnost važnost arhitekture Rudina kao primjer monumentalnog graditeljstva u Slavoniji tijekom srednjeg vijeka. 



*** Pronađene su rimske opeke, antički nadgrobni spomenik, te dvadeset tisuća komada kovanog novca od kojih je većina iz IV. st. Na mjestu prapovijesnog naselja podignut je ključni spomenik romanike. Radi se o benediktinskom samostanu svetog Mihovila. Samostan se u pisanim dokumentima spominje 1210. godine u donaciji obližnje zemlje templarima, a napušten je 1537. godine pred najezdom Turaka.




*** Rudinske glave. Radi se o dvadeset i dvije kamene skulpture koje su vjerojatno ukrašavale vanjske dijelove zidova crkve (potkrovni vijenac ili dijelove slijepih arkada).

****

Na većini kamenih skulptura nalaze se prikazi ljudskih lica, a na nekima se pojavljuju i cijeli ljudski likovi. To je najveća skupina romaničkih skulptura u kontinentalnoj Hrvatskoj.


... iz kamena cvijet!


... značaj ovog nalazišta vezan je i za pisma naše povijesti. Pronađeni su nalazi kao: prvi hrvatski natpis pisan latinicom – BRAT IAN. Zatim natpis na glagoljici s oznakom 1129. godine te natpis na latinskom. Također su pronađeni i napisi bosančicom iz 15. stoljeća.





... za one koji žele znati više - kliknite na poveznicu: http://www.romanika.net/wp-content/uploads/2018/03/Rudina-sva-lica.pdf


... kosti !? ... čije?




... radi visoke trave nisam prilazio ovom dijelu poštujući upozorenje.











... na lokalitetu nema niti jedne info ploče, nikakva opisa i zapisa.