četvrtak, 8. lipnja 2023.

... oči pune Hrvatske - Kravat pukovnija!

 ... danas prije pljuskova u ZeGeju odlučih "ubiti prijepodne na dva kotača i odabrah cilj HNK. Prostor ispred njega nudio je jedan event ili događaj kako bismo rekli mi starije proizvodnje. No u jednom trenutku obilazeći oku ponuđene auto eksponate začuh zvuk bubnja. Ritmično, no nisam odmah obratio pozornost na to smatrajući bunjanje dijelom uvoda u (ne)spomenuti događaj. No kad tamo - Kravat pukovnija u obilasku/ophodnji gradom.


... pojurih do motora uhvatiti uvodne kadrove, a odmah potom ostavih se fotkanja nedostižnih izloženih limenih dragocjenosti te "pojahavši" konjića pojurih prema centru grada u lovu na pripadnike te povijesne postrojbe.


Kravat pukovnija, počasna je satnija koju od 10. srpnja 2010. godine suorganiziraju ustanove Academia Cravatica i Turistička zajednica grada Zagreba. Izvodi program smjene straže i ophoda u užem središtu grada Zagreba. Satnija nosi odore kakve su hrvatski vojnici nosili tijekom Tridesetogodišnjeg rata. (Wiki)


* Počasna satnija Kravat-pukovnije, u suorganizaciji ustanove Academia Cravatica (AC) i Turističke zajednice grada Zagreba, od 10. srpnja 2010. godine izvodi program smjene straže i ophoda užim središtem grada Zagreba.



* Odjeveni su u replike odora hrvatskih vojnika iz Tridesetogodišnjeg rata u 17. stoljeću, Počasna satnija svojim programom aktualizira povijesne početke kravate, jedinstvenog hrvatskog doprinosa svjetskoj kulturnoj baštini.



* Vojsku su pretežito sačinjavali laki konjanici-husari i lako naoružani pješaci-haramije. Ljudstvo je bilo stalno pod oružjem, a zasjede, pljačke, upadi i s jedne i s druge strane bili su svakodnevni pretvorivši krajišnike u nemilosrdne ratnike odane bečkom dvoru. Bez obzira na njihovo podrijetlo bili su poznati pod imenom Hrvata (Croaten, Kroaten, Krabatten).U Tridesetogodišnjem ratu (1618-1648) nakon zatišja u ratu s Turcima Hrvati se po prvi puta odlaze boriti u Europu, kao plaćenici u sklopu carske vojske.
 

... mamac domaćim žiteljima, kao i mnogim stranim posjetiteljima grada Zagreba.


... čuvari Jelačića bana!


** Svojim programom aktualiziraju povijesne početke kravate, jedinstvenog hrvatskog doprinosa svjetskoj kulturnoj baštini, a ceremonijom pregleda naoružanja i postavljanjem stražara na bočna vrata crkve sv. Marka na Trgu sv. Marka, kod spomenika banu Josipu Jelačiću i Gospinu kipu ispred katedrale, odaju počast svim hrvatskim vojnicima, a posebice braniteljima u obrambenom Domovinskom ratu.



... dalje se sjurih prema Europskom trgu, a nedostatak kondicije zanemario sam nauštrb pokoje fotke s novih lokacija.


** Pripadnici Kravat pukovnije tradicionalno su naoružani konjičkom sabljom, bodežom, arkebuzom, pištoljem, pallaschom (palaš-poljski jednobridni mač) i panzerstecherom (panceršteher- četvorobridni mač za probijanje oklopa).





... tijekom Tridesetogodišnjeg rata Hrvati na svojim odorama nosili rubac/maramu od svile. Najčešće je bila od crvene tkanine. Bila je zavezana u poseban čvor, a postavljena iznad gurtne koja drži/nosi njihovplašt. Taje rubac smatramo pretečaom današnje kravate.






... slijedeću sačekušu napravio sam na rotoru Bakačeve, ulice Pod zidom i Stare Vlaške.


... dođoše i ispred "okovane" katedrale!


*** Među pripadnicima Počasne satnije Kravat pukovnije nalazi se i nekoliko žena, a zanimljiv je njihov način odabira novih članova. Naime, novake biraju grahom. Svaki član ima dvije vrste graha, crni i bijeli koje dodjeljuju novacima. Novak koji dobije najveći broj bijelog graha postaje novim pripadnikom Počasne satnije Kravat pukovnije.



... tu se raziđoše konjanici i pješaštvo.



... turisti za njima kao pčele na med!



... a onda zaslužena okrjepa.


** Zastava Kravat pukovnije izrađena je po uzoru na zastave hrvatskih pukovnija iz Tridesetogodišnjeg rata koje se čuvaju u Vojnom muzeju u Stockholmu i ujedno su i najstarije sačuvane hrvatske zastave. Na zastavi Kravat pukovnije odnosno njezine prve ”Počasne satnije“ nalazi se s desne strane grb grada Zagreba s natpisom ”Počasna satnija Kravat pukovnije – Zagreb“, dok se na drugoj strani nalazi lik Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba i zaštitnice Kravat pukovnije. Na toj je strani izvezena krilatica na latinskom, PRO CRUCE VENERABILI ET LIBERTATE AUREA – (za krst časni i slobodu zlatnu).


utorak, 6. lipnja 2023.

... usputnosti - jednostavno Britanac (Zagreb)!

 ... pa da i Britancu (Mali plac, Trg Ladislava Pejačevića, Ilički trg) posvetim pokoju riječ. Doduše ne samom trgu, već buvljaku koji se na njegovim štandovima održava. Davno je Britanac kako ga popularno mnogi zovu postao okupljalište ljubitelja antikvarijata, antikviteta, kolekcionara, kibica tih istih vrijednosti. To Britancu daje drugu dimenziju osim one tržničke i povijesne. Kulturna mu je to bonus nota. Trg je godine 1946. dobio ime Britanski trg.


... uvodne fotke idu motorima i Azri - naravno!


... kratko o povijesti Britanca: *** Mali plac nastao je voljom stanovnika Josipova, kasnije Radničkog dola. Gradskoj vlasti oni su 1885. uputili zahtjev da se na tom zemljištu uredi trg “gdje bi mogle siromašne tudješne obitelji kupovati povrtje, da ne moraju putovati do Jelačićeva trga”.

* *

*** Na poluuređenoj površini ustalila se “mala, jutarnja trgovina”, a trg je 1887. u zadnji čas uvršten u novu generalnu urbanističku osnovu. Godinama je bio provizorno uređen: tržišna ploha bila je pošljunčana, uokolo nje zasađeno drveće.



... naš najveći gradski buvljak je Hrelić (koji je zadržao ime, ali danas se održava na Jakuševcu), no mnogi vele kako nema čar i zavodljivost Britanca.



... na jednoj stranici nađoh zanimljivo objašnjenje riječi "buvljak": * Najveći jezikoslovni čistunci teško mogu Flohmarkt (njem.) ili Flea Market (engl.) prevesti na prihvatljivi (razumljivi) hrvatski jezik – od buhe bi se moglo reći bušlji sajam…no, tko bi doista znao o čemu govorite?! Ukratko, ostanimo na razini uobičajene komunikacije, pa sve sajmove starih stvari, od vrijednih predmeta i antikviteta, do bižuterije i prave krame, nazovimo buvljacima.



... nemoguće je opisati ovisnost o cjenjkanju za nešto što nađete i poželite, sreću nakon kupnje, taj žar u očima i iščekivanje uživanja u kupljenome po dolasku u mirnoću svoga doma. Jači i lošiji osjećaj je samo u onoga tko nešto ne kupi pa iščekuje slijedeću prigodu moleći Boga da se nekupljeno ne proda.




... gospon pogledajte, jeftilen, dajem Vam to za samo ___ Eura. Bagatela, skroz badaf! Ne bi ni Derek Edward Trotter, poznatiji kao "Del Boy" bolje uvalio potencijalnom kupcu, domaćem Purgeru, dotepencu ili "strenđeru".


... "J.B.T." ili "Đej-Bi Ti", Tile ili kako se samoprozvao Tito; Josip Broz u ponudi:


... violinist i oprema USA mornarice iz prošlih vremena.




... jedan od mnogih koji ne kupuju, već samo njuše atmosferu i fotkaju sam i ja! ... ipak, ruku na srce nit se znam cjenkati, niti bih prepoznao vrijednost nečega. Ove prodavače ne treba podcijeniti, ta oni su ovdje profići. Neki jako dugo. Nisu to obične drangulije. Ima tu i certificiranih predmeta, zatim onih vrijednijih bez "papira" - samo ih treba uočiti, postići pravu cijenu i odnijeti doma. Znam da ih mi foto i obični kibici živciramo, jer ne kupujemo, ne vadimo lisnicu, no ...



... nisam ziher da je toga dana netko ostvario prodaju iz snova, no svi su je sanjali. Treba prodajom otplatiti placovinu, a i nešto zaraditi. Također i kupci sanjaju svoju kupnju iz snova. Knjige, časopisa, postera, filatelističkog rariteta ili komad numizmatike. Možda neku komodu, odjevni predmet ili ploču, komodu, luster, barbiku ili Bruce Leea. Sablju, stari telefon, mobać ili pisaću mašinu. Neizbrojivo je čega sve tu nema - kao na buvljaku.

... satovi i sablje, kipovi!


... ručkice za obnovu novih ili starih ormarskih vrata.


... nešto za pisati dnevnik rada ili blog po današnjem vremenu uz zvuke odabranih melodija s gramofona.


... da se ne pogubite i znate koliko je sati jer z pajdašem morate doma da vas žena ne "pegla".



... i još puno toga:




... zanimljivosti o Britancu:
- na njemu se do ožujka 1910. godine nalazilo i pravoslavno groblje. Tu je bio grob majke Đure Daničića (Đuro Daničić bio je hrvatski jezikoslovac srpskoga podrijetla, prevoditelj, jezični povjesničar i leksikograf).
- ovim područjem nekada je tekao potok Kraljevec, isušen 1902. godine.
- na mjestu predviđenom za (neki) spomenik sagrađen je 1908. javni zahod.
- negdje do 1885 g. na ovom prostoru bila je tvornica papira.
- buvljak/sajam antikvinteta ovdje se održava od graja devedestih godina prošlog stoljeća.
*** https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/ugledna-povjesnicarka-umjetnosti-britanac-je-alternativa-zato-ga-treba-sacuvati-4492844