nedjelja, 5. kolovoza 2018.

... oči pune Hrvatske - Samobor !

... mali đir, opet blizu, malo kilometara, ali puno zadovoljstva, još k tome i sinek na motoru, ma gdje ćeš više !!!


... doduše Samobor se ne može vidjeti u sat, dva vremena, a opisati u malo redaka ćak je uvredljivo prema tom divnom gradiću...
... no krenuh od Balagovih dvora;
... dvorac, ispred čijeg se glavnog pročelja prostire velik perivoj, smješten je uz cestu Samobor - Bregana. Imanje u Lugu prvi put se u dokumentima spominje 1620., kad ban Toma Erddy daruje drvenu kuriju i pripadajuće imanje Kristoforu Balagoviću. Godine 1805. vlasnikom imanja postaje barun Kulmer, koji oko 1829. g. tadašnju stambenu i gospodarsku zgradu daje dograditi i preurediti prema projektu B. Felbingera. Istodobno se uređuje i perivoj. Dvorac je jednokatna zgrada, tlocrta u obliku slova "L", koja u svojoj današnjoj strukturi integrira i starije građevine (stambenu i gospodarsku). Glavno je pročelje oblikovane u klasicističkom stilu, s nizom pilastara s jonskim kapitelima, koji dijele pročelje na polja, unutar kojih su prozorski otvori pravokutna oblika, sa slijepim polukružnim lunetama, i s polukružnom lunetom iznad portala. Unutrašnji prostor ima karakterističnu tlocrtnu dispoziciju: hodnik i niz međusobno povezanih soba i salona orijentiranih prema parku. U salonima je očuvan intarzirani parket, a u veži mozaik od oblutaka na podu. Perivoj je prema projektu uređenja iz 1830. godine bio znatno veći, a trebao se protezati još prema zapadu. Prema katastarskoj snimci iz 1860. godine perivoj je koncipiran pejzažno, sa slobodno vođenim stazama, jezercem (ribnjakom) na jugozapadnom dijelu i vrtom južno od dvorca. Iz godine 1830. postoji i nacrt za vrtna vrata koji je potpisao Bartol Felbinger. Prostrani perivoj, površine oko 5 ha, u dobrom je dijelu očuvan i najveći je perivoj uz dvorac na samoborskom području.
Tekst opisa dvora preuzet sa: http://dits.hr/?page_id=642











 
 


... potom sam pun nade sa sinekom na snazi "Šokca" odvrnuo umjereno gas prema Grgosovoj spilji, no tako - zatvoreno, ljudi su na zasluženom G.O.
... na početku sela jedna je od prirodnih znamenitosti Samobora – Grgosova špilja. Ima dvije dvorane, dugačka je 30 metara, bogata sigama, a visinska razlika od ulaza do dna iznosi 19 metara. Ime je dobila po Josipu Grgosu koji ju je otkrio 1973. godine. To je jedna od najljepših špiljica u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a zbog bogatog špiljskog nakida proglašena je zaštićenim geomorfološkim spomenikom prirode. (http://www.tzzz.hr/mjesta/samobor/grgosova-spilja/)
... malo fotkanja ispred ulaza:
... sinek !



 ... pa ja !







... htjeli smo se okrijepiti i u Mlinu iz bajke, ali i tamo su u tijeku odmori, nastavili smo prema centru grada pa se usput zaustavili popričati s Matošem !



... nastavili smo prema gradskom muzeju i zabilježili okolne zanimljivosti:



... nalazi se u parku u kojemu su sačuvane gospodarske zgrade. Gradio ga je u drugoj polovici 18. stoljeću Franjo pl. Tisztpataky. U drugoj polovici 19. stoljeća dvorac je obnovljen, a današnje stanje interijera potječe iz tog vremena. U 20. stoljeću izgrađeni su balkon na prvom katu i zidani kontrafori.
U dvorcu je danas Samoborski muzej, koji je osnovan je 1949. godine. Fundus muzeja nastao je donacijama njegovih osnivača Ivice Sudnika i dr. Stjepana Oreškovića. U prizemlju je stalni postav geološko-paleontološke i arheološke prošlosti samoborskog kraja. Posebnu cjelinu unutar kulturno-povijesne zbirke čini Livadićeva ostavština, njegov glasovir te fotografska i rukopisna građa. Iz bogate zbirke predmeta staklane Osredek izloženi su raznovrsni primjerci bilikuma, boca, zdjelica, vrčeva, tanjura... Zanimljivi su i izlošci vezani za početak samoborskoga i hrvatskog sporta i planinarstva, za samoborski fašnik, Julijanu Cantilly - Vrazovu Ljubicu, te za samoborske građanske obitelji i znamenite Samoborce. Umjetnička zbirka čuva brojna djela sa samoborskim motivima, pejzaže i skulpture poznatih hrvatskih slikara. U služinskoj kućici pokraj dvorca smještena je etnografska zbirka u kojoj se čuvaju, nošnje i nakit - poznati kraluši, kao i mnoštvo predmeta narodnog domaćinstva, gospodarstva i rukotvorstva. Na prvom katu rekonstruiran je ambijent seoske kuhinje i sobe.





... pk. g. Ivica Sudnik, o njemu više na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Ivica_Sudnik



... Ferdo Livadić, o njemu više na: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=36870

 


 

 ...  o Stanku Vrazu: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=65431



... most grada Velesa, imenovanjem ovog mosta odala se počast prijatelju grada Samobora gradu Velesu iz Makedonije!



 

... patkice u Gradni !



... i za kraj malog puta morao sam u ove "Olujne" dane sineku pokazati ex. Samoborsku vojarnu, mjesto od kuda se kretalo u Oluju kao pripadnik 40. brV GS OS RH !