... priča druga, poučna staza Bilogora, Kamenitovac. Nakon obilaska dječje planinarske staze i osvježenja gaziranom tekućinom za unuka i didu siđosmo obići i malu uređenu kružnu poučnu stazu Bilogora. Počinje svega dvadesetak metara od terase planinarskog doma i dugačka je 350 m. Prije obilaska staze unuk se sa ostalom djecom malo istrčao na dječjem igralištu i zajahao drvenu divlju svinju. Pune čizmice pijeska, puno srce vriske, veselja i smijeha koji su kontrirali slavljenicima krštenja u unutar planinarskog doma.
... molitva šume između dviju naših rijeka, Drave i Save. Kažu kako je nekada Bilogora nosila naziv Međurečka gora. Najviša joj je točka Stankov vrh na 309 mnv.
... idemo naučiti nešto o flori i fauni Bilogore. Od životinjskog svijeta naša najmanja planina skriva divlje svinje, fazane, jelene i srne, zečeve, ponegdje dabrove, lisice, kune, ptice pjevice i grabežljivice, razne kukce. Lovio sam kamerom i jednog žutog leptira, čudio se njegovu lepršanju u ovo doba godine, no nigdje nije našao mjesto za odmor i nisam ga kliknuo. Ne smijem zaboraviti na ježa, vjevericu, jelenka, žabe, bjeloušku i daždevnjake kao i mnoge druge.
... potaklo me na istraživanje o bilju toga kraja sa info ploča i zanimljivostima o njima izvan info ploča! Staza je otvorena od svibnja 2020.godine.
... ploče daju informacije o bogatoj flori na našem lijepom jeziku i neophodnom Engleskom. Bagrem potiče iz Sjeverne Amerike, a odličan je za izradu pivskih slavina. Osim toga kraljevo drvo kako neki zovu bagrem nudi svoje cvjetove za sirupe te pohanje (u palačinkama)? Istovremeno su njegova kora, listovi i sirove sjemenke otrovni.
... bukva se može pohvaliti životnim vijekom od 300 godina. Najčešće ju koristimo za namještaj i kaloričan ogrjev.
... što o kupini ne znamo? Možda da je naše najraširenije šumsko voće! Biljka je to iz porodice ruža, raširena po cijeloj Europi, središnjoj Aziji i obje Amerike. Najčudotvornija imuno namirnica svijeta.
... ljeska u dvije slike, jedna sa info ploče, a druga u zimske dane koja nudi samo svoje resice. Prije žitarica ljudi su se u Europi isključivo hranili lješnjacima. Ulje lješnjaka nekima za kozmetičke proizvode, a većini za kolače. Stari Rimljani smatrali su lješnjake simbolom mudrosti i bogatstva.
... o ovim biljnim vrstama naučiti ćemo više o njihovu staništu, rasprostranjenosti, ostalim nazivima, razmnožavanju te zanimljivostima. Pitomi kesteni, maruni, vrući, pečeni, kuhani, u pireu ili kolačima. Jedna od prvih namirnica ljudske vrste. Stablo im je izuzetno otporno na truljenje, odlično za namještaj te telefonske stupove. Listopadno drvo južne Europe, Krima, Kavkaza, Male Azije, sjeverne Afrike.
... meni nepoznato! No sa info ploče saznao sam da se od ovog drveta rade flaute, klavirske tipke, orgulje, čembala te škotske gajde. Drvo brekinja i njena kora upotrebljavaju se kao čaj i imaju ljekovita svojstva kod dijabetesa, regulacije masnoće, čišćenja krvi, prostate.
... javor ili klen može doživjeti i do 200 godina! Celulozno drvo. U Kanadi poznato po sirupu, a najstarije stablo im je staro oko 500 godina. Neki fosilni nalazim upućuju da postoje oko 100 milijuna godina.
... Bazga, meni jedna od prvih asocijacija na proljetne mirise. Sok obožavam, čak i pohati cvijet bazge. Za Kelte je bazga bila simbol rođenja, ali i smrti. Izuzetnih nutricionističkih vrijednosti. Kod nas se koristi se za izradu pukalnica - tradicionalne hrvatske igračke i puškarice/cepare.
... daščani pod slijedite desno na križanju staze.
... što napisati o hrastu i žiru osim: "Kad su naši stari svinje žirovali". Starohrvatski naziv mu je hrastimir. Može doživjeti i tisućljeće, a najcjenjeniji za izradu namještaja primjerci su starosti 200-300 godina. Veže se uz mnoge narode, božanstva, religije i vjerovanja. Najsvetije stablo starih Slavena bio je hrast.
... paprat! Ove su male, a nemoguće mi je i zamisliti one iz vremena dinosaurusa. Starost im se procjenjuje na preko 400 milijuna godina. Tasmaniju nazivaju otokom paprati. Bez sjemenska biljka, razmnožava se sporama. U Japanu, Koreji i Kini neke vrste su čak jestive. Na Novom Zelandu visoke i do dvadesetak metara još i danas.
... bršljan, meni je to prava "okupatorska" biljka, davež gradskih pročelja te nekih šumskih stabala. Invazivna vrta. No kažu kako štiti fasade od vlage i hladnoće. Biljka otrovnih bobica, a ljekovita lista.
... stazica i dalje vijuga!
... lipa, postoje šumska i ukrasna. Mjesec lipanj. Čaj od lipe, med! Zanimljivo; bubamarama je otrovna. Stari Slaveni su vjerovali da grom u lipu nikada ne udara te im je bila simbol svetog stabla. Drvo mira, zdravlja i ljepote.
... glog, prva asocijacija je glogov kolac i vampire. Od gloginja se rade džemovi i marmelade, peče rakija i kolači. Osim ostalih svojstava rabi se i pomaže kod umora, manjka energije, lošeg sna, teškog disanja, vrtoglavica, lupanja srca, tjeskobe, nervoze i šuma u ušima.
... grab! Ljudi više ne znaju ni kako motika izgleda, a kamoli da se sjete grabove drške za taj alat. Grab je biljka poznata još od drevnih vremena. Latinski Carpinus od keltskih riječi karr i penne što znači drvo i glava. Drugo vjerovanje naziva je od grčke riječi karpinos što znači plodonosan.
... bijeli bor! Za njega stoji kako je jedina vrsta borova koja je preživjela ledeno doba. Ima kišobran oblik stabla. Između ostaloga iglice bora prepune su vitamina C i karotena. Njegova smola pomaže u liječenju reumatizma, a pupoljci su blagotvorni za grlo.
... divlja trešnja; za sokove, kompote, marmelade, vina i rakije. Drvo se rabi za izradu skupog namještaja i glazbala. Kažu da divlja trešnja pomaže pticama da ljepše pjevaju.
... velelisna lipa, podsjeti na našu kovanicu, "mladež" većeg apoena neprežaljene kune. Drvo se koristi za ikone pravoslavnih crkva te oltare katoličkih. Cvjetovi lipe sadrže puno ljekovitih i korisnih tvari, kao što su vitamini, talicin i karoten. Od iznimne je pomoći pri problemima kao što su glavobolja i trovanje hranom, a infuzija lipova cvijeta koristi se za smirivanje napadaja i sprečavanje nesvjestice.
... mekolisna veprina, plod sam viđao kao ukrase u dvorištima, gradskim perivojima, čak i u cvjetnim aranžmanima, no za naziv nisam znao. Veprina obuhvaća rod vazdazelenih grmića i polugrmova. Zaštićena biljka ljekovitih svojstava. Poznata i cijenjena od najranije povijesti. Za liječenje se koristi cijela biljka s korijenom, koji je najljekovitiji dio biljke. Ne bi ju se smjelo brati, posebno NE širokolisnu veprinu.
... moja gljiva i drvena gljiva!
... kako nastaje leptir!?
... po čemu ćemo odrediti sjever? ... po mahovini!
... kad narastem biti ću hrast!
Izvori: agro.portal.hr i Wiki
