četvrtak, 13. srpnja 2023.

... oči pune Hrvatske - od Filipovca do Voćina!

 ... nakon male tulumarke u Daruvaru na petom Two days - Rockabilly plays te poslijeponoćnog bureka u Pakracu kod "Štefa" vrijedilo je nekako u nedjeljno prijepodne izbiti pivo iz organizma. Najbolje je otići u prirodu. Buđenje oko sedmice, kava, pa put pod kotače.


... ustvari ovo je pravi mikro putopis. Cilj mi je ukazati na nekoliko divnih mjesta od trenutka kada u Kamenskom (nakon sela Mijači) skreneš lijevo sa glavne prometnice prema Požegi. Skretanje je odmah nakon spomenika poginulim braniteljima. Na glavnoj cesti smjer Voćina označeno je putokazima kao i za izletište Striježevica. Osim užitka vožnje na dva kotača kroz većinom šumske predjele ima tu nekoliko mjesta gdje treba zastati. Može se ustvari zastajati skoro svakih nekoliko kilometara, no ovo su moje preporuke. Prvom kavom možete se počastiti u kafiću Jezero u Striježevici. Pored je uređeno spomenuto izletište.


*

*

... možda i ne budem precizan u ispravnom slijedu i nizanju svih ovih prijedloga za zastanke, no teško je promašiti ih, bilo u dolasku ili odlasku iz Voćina istim putem.
Svakako treba na Geo području Papuka koje je pod zaštitom UNSCO-a pripaziti u zavojitom šumskom dijelu na oznaku Čarugin kamen. Legenda o ovoj magmatskoj stijeni iz paleozoika kaže: Početkom 20. st. ovim krajevima harao je legendarni razbojnik Jovo Stanisavljević Čaruga. Kako bi opljačkao plaće radnika koji su radili na sječi šume, on je na šumsku željeznicu koja je ovuda prolazila, odvalio ovu gromadu na prugu. Istina ili ne, ali stojite kraj Čarugina kamena. Slika nije s ove vožnje već je posvećena mom bivšem Šokcu - Kawasaki ZRX 1200s.


... nekoliko kilometara dalje dolazim do još jedne označene stijene s nazivom: Zvečevo.


... ostalo "kamenje" osim ova dva na r. br. 14 i 17 nisam uočio uz prometnicu. Doduše pojedinih s brda i iz šume odvaljenih komada ima na cesti. Radi njih treba voziti oprezno, jer su se srolig stonsali nama pod kotače.


... tjeram XJR-a dalje do dijela Novo Zvečevo. Tu se nalaze tri priče na manjem prostru. Jedna je
Geopoučna točka Zvečevo. Geološko-interpretacijsku točku na ulazu u naselje Novo Zvečevo svakako vrijedi obići i saznati puno o geološkoj raznolikosti ovog dijela Papuka. 










... osim mogućnosti razgledanja originalnih primjeraka stijena putem postavljenih edukativnih ploča koje prikazuju kronologiju njihova nastanka, možete svratiti preko ceste do jedne zanimljive livade.



... evo očemu je riječ:


... ima i nekoliko lovačkih kuća, lijepo uređenih, no u njihov integritet nisam narušavao. Negdje sam naišao i na jedan izvor, uočljiviji je u povratku.


... nedaleko od livade i geo-točke možete zastati kod drvenog mostića s desne strane. Od vožnje možete "odmoriti" šetnjom po poučnoj stazi do spomenika prirode Dva hrasta. Staza s desetak info pultova dužine cca 500m. Trebate za otići gore i vratiti se oko ćuku vremena. O stazi i hrastovima u posebnoj storiji jednom zgodom.




... svakako zastanite kod bivšeg kamenoloma Trešnjevica kako bi Vam mali izviđač Rupko ponešto ispričao o ovom geološkom lokaliteu. ** Na lokalitetu Trešnjevica susreću se izuzetno dobro otkriveni rojevi raznovrsnih efuzivnih (vulkanskih) stijena koje presijecaju stariji magnetski kompleks. Geološka zanimljivost lokaliteta leži u iznenađujuće brojnim i raznovrsnim varijetetima stijena (granit, basalt, riolit, gnajs,...) koji se među sobom razlikuju po starosti, načinu pojavljivanja, teksturama, strukturama, mineralnom i kemijskom sastavu. Lokalitet također ima genetsku sponu prema zaštićenom lokalitetu Rupnica s kojim dijeli neke od značajki. Trešnjevica predstavlja izuzetan lokalitet za proučavanje magmatskih i metamorfnih stijena, njihovog načina pojavljivanja, za studij magmatskih procesa, struktura i tekstura.







... Rupnica je posebni dio ovog geo područja. Zavoj dva i ulazite nakon Rupnice u Voćin. Wiki kaže: Ovdje je izraženo stubasto lučenje vulkanskih stijena čiji sastav nije detaljno ispitan, a nastaje hlađenjem lave koja ima heterogen sastav. Prema mišljenju geologa, postoje dvije mogućnosti: vulkanske stijene su nastale prije 70 milijuna godina, ili prema prije drugoj mogućnosti prije 16 milijuna godina.




... u prethodnim pričama spomenuo sam već Stari Turski grad Voćin i Geo info centar u istoimenom gradiću.




... Voćin, mjesto u kome je pred Domovinski rat bilo zabranjeno biti Hrvat. Mjesto naših stradanja, srbočetničkih orgijanja, klanja i rušenja svega što nije "njihovo". Pokoj vječni svim žrtvama.




srijeda, 12. srpnja 2023.

... oči pune Hrvatske - Geo info centar Voćin!

 ... dođite znatiželjni, ostanite nadahnuti! ... zanimljiv je to i izazovan naslov na letku koji sam dobio od ljubazne djelatnice centra kojoj vrućine radi nisam zapamtio ime.


... odmah pohvaljujem parking. Čist. uredan, moderan (e-punjači za aute), nadstrešnica koja hlad znači, prostran, mjesta za invalide.


... ulaznica "teška" oko 6.5 eurića. Za ono što sam doživio premalo. Geo centar je otvoren u veljači 2022. g. Evo i kako doći iz različitih smjerova:


... nakon plaćene ulaznice krećete u obilazak čiji je početak u kino dvorani. Moderna dvorana nudi 6D projekciju, višeosjetilna je, trese lupa udara i pršče po vama. Petnaestak minuta dugim povratkom u davna vremena prošlosti Papuka vodi nas simpatični amonit Toni svojim vremeplovom. 
Poštivao sam zabranu fotkanja u kino dvorani pa više o njoj pogledajte na poveznici: https://geoinfocentar.com/postavi/kino-dvorana/

... potom ulazimo u dvoranu koja nas vraća stotine milijuna godina prije nas. Postav geologije.


... ovdje ćemo doznati podatke o starosti našeg planeta, početcima života na Zemlji. Možemo pratiti razvoj Zemlje od prajuhe do pojave čovjeka. 





... biti ćemo bogatiji za saznanja o Papuku kao našoj geološki najraznolikijoj planini. Na interaktivnoj geološkoj karti Papuka nalazimo metamorfne stijene nastale prije oko 440 milijuna godina.




... saznati ćemo koji su fosili pronađeni u papučkim sedimentnim stijenama.







... po prvi puta sam saznao za morske ljiljane!


... a evo kako su izgledali amoniti!









* Najintrigantnija morska neman tadašnjih mora i oceana bila je izumrla vrsta morskog psa megalodon. Stručnjaci su prema veličini zuba (do 14 centimetara) pokušali odrediti veličinu ove životinje i mišljenja su da je ova izumrla morska psina mogla narasti do 20 metara u duljinu i težiti do 4 tone.






... u prizemlju se još nalaze dvije manje virtualne dvorane. U prvoj oko nas šeću miocenski slonovi, trčkara zaigrani nosorog, od svuda iskaču antilope. Na antilope radi ručka vreba pra mačka machairodus. U postavu geologije uz pomoć VR naočala imate priliku biti dio virtualne stvarnosti miocena, najzanimljivijeg geološkog razdoblja Papuka – to je vrijeme Panonskog mora.


... ogromni biljojedi chalicoteriumi nezainteresirani za okolni svijet proždiru ukusne biljne plodove.


... u drugoj virtualnoj dvorani zaranjamo u podmorje Panonskog mora. Plivamo s tuljanima, dupinima, velikim plovama riba. Zamišljamo kako gazimo po školjkama, izbjegavamo ježince dok iza nas doplivava veliki kit. Potom se divimo moćnom dvadesetmetarskom megalodonu – pretku morskog psa!




... idemo na kat !



... postav biologije, sačuvanih predmeta iz raznih nalazišta!



... livade su nekada krasili leptiri posjećujući orhideje.


... Zašto bjelovrata muharica liježe plava jaja?



* Papuk je zbog svoje bioraznolikosti proglašen parkom prirode – a razlog velikom broju vrsta je upravo raznolikost staništa uvjetovana geološkim, pedološkim i klimatskim značajkama.



** Kulturno povijesna baština Papuka ispričana je kroz sirovine koje su te zajednice iskorištavale.







** Kroz priču o kamenom i metalnim dobima kroz stvarne artefakte upoznajemo i njihovo korištenje. Kako je izgledao život na Papuku u starijem željeznom dobu u vrijeme halštatske kulture? Papuk je bio jedno od područja gdje je živjela ratnička aristoracija – halštatski konjanici ratnici koji su ostavili tumule s mnoštvom zanimljivih predmeta u tim grobnim humcima.












... podignete li pogled nasuprot info centra vidjet ćete kamene ostatke zapuštenog i zaraslog u trnje Starog grada Voćina.