... pri spomenu naziva Topusko sigurno je prva asocijacija na terme. Top terme Topusko. Razvoju naselja poznatog iz bakarnog doba pogodovali su izvori termalne vode i nalazište ruda. Poseban razvoj naselje doživljava i u doba dominacije Rimljana za koje se zna kako su voljeli, cijenili i razvijali kupke. Gradeći moderne kupke nailazilo se na ostatke starih rimskih zidina, cjevovoda, novčića, jantarskih predmeta, keramike te natpisa. Prtetpostavlja se iz Augostinova doba. *Posebno su značajni kameni žrtvenici posvećeni rimskom božanstvu Jupiteru te božanskom paru Vidasu i Thiani, bogu šuma Silvanu i dr. No nije mi cilj prepisivati opće poznate fakte o povijesti naselja. Njih pročitajte na poveznicama koje nudim kao izvore znanja. Usredotočiti ću se na nedavnu vožnju po do sada mi neistraženim dijelovima mjesta. Ranije sam obišao park/perivoj Opatovina sa gotičkim portalom, te nedaleko Jelačić vrelo u s.Vranovina. Danas zastajem ispod Nikolina brda!



... Pri zadnjoj posjeti zainteresirao sam se za ostatak priče o tragovima bana Jelačića na ovom prostoru. Osim moje malenkosti postoje i još neke "manje" poznate osobe koje su posjećivale Topusko: kralj Franjo II., zapovjednik I. banske pukovnije u Glini spomenuti kasniji ban Josip Jelačić, Petar Preradović, Vuk Stefanović Karadžić, Ivana Brlić-Mažuranić, Vladimir Nazor, Josip Broz Tito. Zatim nadbiskup Franjo Kuharić, plemeniti Draškovići, predsjednik Stipe Mesić tijekom svog mandata i još neki. Zastao sam ispred stepenica koje vode do nekog paviljona. Nisam našao podatke o gradnji i povijesti istih. Za fotku s mobitelom dovoljno. Nikada mi se nije dogodilo da odem na vožnju sa praznom baterijom fotića! Ovaj put jesam! Preko puta su jadni ostatci ostavštine Jelačića. Sofijina kupka i Banovska palača!



* U novoj zgradi Spiegelbada uređena je jedna prostorija s kadom za potrebe bana i banice. Ova kupka nalazila se na kraju hodnika uz kuhinju sale za ručanje s posebnim ulazom nasuprot ulaza u bansku palaču, tako da se do nje iz sobe moglo doći najkraćim putem.
... ostavljam zagađeni potočić kaljužić!!!
* Banska palača ili Banski stan nova je katna zgrada u bistrim kupkama izgrađena je izmađu stana upravitelja i kupališnih sadržaja. Projekt je vjerojatno radio poznati zagrebački arhitekt Bartol Feldbinger. Jedan dio zgrade uređen je za potrebe zapovjednika pukovnije. Ovdje je odsjedao zapovjednik Jelačić tijekom službenih boravaka u Topuskom, ali i kada je ban došao na liječenje s banicom Sofijom 1853. godine. No tužna činjenica jest njeno potpuno devastiranje, do temelja kako se kaže. Objekat je razrušen tijekom drugog svjetskog rata. O postojanju svjedoče stare fotke.
... provozao sam se dvjestotinjak metara niže ispod dijela Nikolina brda na kome se uočavaju ostatci utvrde. Brdo je visine 184 metra, a pokrov je bjelogorično i crnogorično drveće. * Vrlo je vjerojatno da je ime dobilo po nekadašnjoj katoličkoj crkvi sv. Nikole, koja se prvi put spominje 1334. godine. Na njemu i oko njega uređena je šetnica.
... po tragovima i mirisu stare slame te ovoj visećoj zvijezdi vjerojatno se ovdje o Božiću postavljaju Jaslice.
... rimski zavjetni žrtvenici.
... već tamo ispod Nikolina brda uočio sam putokaz ka Benkovu vrelu i raspelu u Hrvatskom Selu. Selo sa tristotinjak duša; 99% hrvatskog stanovništva. Zanimljivo je kako se toponim se piše sa velikim slovom S. Hrvatsko Selo. Od crkve u Topuskom prema Selu vodi cesta također zanimljiva naziva: Đon! ** Ima još jedna zanimljivost; Hrvatsko Selo bilo je otok jezične kajkavske ikavštine u moru štokavštine. Vjeruje se da je većina stanovnika Hrvatskog Sela doselila oko 1700. godine s područja Turopolja i Vukomeričkih gorica, ali su se doseljavali i Uskoci-Hrvati iz Bosne.
*** U drugoj polovici 19. stoljeća, na uspomenu i čast svoga oca, Ivana Benka ondašnjeg zapovjednika Prve banske pukovnije, njegov sin Antun dao je urediti izvor hladne i pitke vode i sve obzidao kamenom na kojemu je dominiralo veliko raspelo. Još i danas, gotovo 200 godina kasnije, na velike crkvene blagdane lokalno stanovništvo zna položiti bukete cvijeća.
Nema komentara:
Objavi komentar