... šećući Zagrebom često objektiv fotoaparata usmjeravam gore prema balkonima, ornamentima i raznim arhitektonskim ukrasima na zgradama. Digni pogled ili gledaj gore, zanimljivo kako sam to često izgovarao samome sebi. Pogledi u razini oka, naše visine mali su vidokrug. Tko zna koliko bih još puta prošao i kroz Kamenita vrata s nepodignutim pogledom na njegovu ponosnu kulu. Ta nisam valjda smatrao kako u njoj nema ničega? Ne znam! Gledao sam u tu povijest prolazeći stubama na trgu Družbe Braće Hrvatskog Zmaja i spomenika Sv. Jurja prema Kamenitim vratima, a nisam je primjećivao. Od prije nekoliko dana shvaćam kako sam malo vidio sa obje strane. Pomolim se Majci Božjoj od Kamenitih vrata, zahvalim za zdravlje bližnjih, upalim ponekad i svijeću pa prođem dalje, kao mnogi. No krovište kule (ne)sakriva mogućnost posjeta i ugodna boravka u samoj kuli. Počašćen pozivom na jedan sastanak otvorila mi se mogućnost upoznavanja s još jednim dijelom naše bogate povijesti unutar same kule.
... dogovorenim sastankom u vezi obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, preciznije uz otvaranje vremenske komore smještene u temeljima maksimirske Sokolske mogile niti naslutio nisam kakvim će me to iskustvom obogatiti. Sugovornik te domaćin bio mi je prof. dr. sc. Mislav Grgić, Zmaj Strossmayerski, Veliki meštar Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“.
... profesor Grgić posvetio mi je puno svoga vremena (na čemu se iskreno zahvaljujem) provevši me kroz povijest DBHZ u unutrašnjosti kule. Šetnja velikom Zmajskom dvoranom nudi jedinstveni događaj, a nije nedostupna javnosti. Najčešće se može pogledati tijekom tradicionalnih domjenaka i događanja srijedom.
Istaknuto u časopisu: Vijenac 782 (autor. Mislav Grgić Zmaj Strossmayerski, VELIKI MEŠTAR DRUŽBE „BRAĆA HRVATSKOGA ZMAJA“)
* Tada prostor nudi otvorenima javnosti predavanja, predstavljanja knjiga, tribina i sl. Obrađujemo teme od interesa za hrvatsku povijest, baštinu i hrvatski identitet. Prvo predavanje od Družbina osnutka održao je 16. listopada 1906. upravo dr. Velimir Deželić st., a naslov predavanja bio je Grčko-rimska pomodna nošnja obzirom na estetske momente.
... ubrzo po ulasku ostajem zadivljen dvoranom, kamera je na sprem, klikam motive te slušam riječi profesora. ”Zmajska ili Viteška dvorana!. Teško je i zamisliti koliko je vrijednih ideja ovdje rođeno te potom provedeno u akcije spašavanja od propasti i zaborava naše kulturne baštine. DBHZ prvenstveno je zaslužna za spas od rušenja samih Kamenitih vrata. Ona sa svojom kulom iznad ostaju jedinim sačuvanim ulazom u naš grad. Podignuta su sredinom XIII stoljeća. DBHZ u nekoliko su puta obnavljali ovaj jedinstveni spomenik. Posljednji puta u ne tako dalekoj prošlosti nakon obnavljanja djelovanja početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. DBHZ prvima je zabranjen rad dolaskom partizanštine i komunističkog razdoblja nakon završetka drugog svjetskog rata.
... nakon prvog preuređivanja 1907. godine unutrašnjost kule dobila je dva kata. Otvoren je tako prostor djelovanju novih ustanova koje odobrava gradsko poglavarstvo. Otvorene su i knjižnica te muzej s arhivom grada Zagreba. Skupština grada te je iste godine DBHZ-a darovala na neograničenu upravu i uporabu Kulu.
... dvorana je potpuno uređena 1938 godine prema zamislima Jurja Denzlera, Zmaja od Harmice.
... stolice spašene od zaborava i propasti, svega je desetak originalnih te restauriranih. Ostale su izrađene prema tim uzorcima.
... osvjetljenje od kovanog željeza sa 24 svijeće koji moja amaterska ruka nije najbolje snimila. Nadam se novoj prigodi u stilu Tinovih riječi: "Svemu ima vrijeme"! Autor osvjetljenja je arhitekt Zvonimir Kavurić nakon obnove 1938. g. Od te obnove pri ulazu stoji postavljena spomen ploča.
... na gredama Velike dvorane ističu se natpisi: “PRO ARIS ET FOCIS DEO PROPITIO” (Za žrtvenike i ognjišta – Božjom milošću), “DOK JE SRCA BIT ĆE I KROACIJE”, “NAVIK ON ŽIVI KI ZGINE POŠTENO”, “O LIJEPA O DRAGA O SLATKA SLOBODO, DARE U KOM SVA BLAGA VIŠNJI NAM BOG JE DO”.
... uzduž ograda istaknuti su grbovi trenutačnih članova Družbe.
... značajno o utemeljenju; ** Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“, tradicionalno je hrvatsko svjetovno bratstvo i kulturna udruga, osnovana u Zagrebu 16. studenoga 1905. godine. Družbu su osnovali Emilije Laszowski Szeliga, Prazmaj Brloški i Ozaljski I. i dr. Velimir Deželić st., Prazmaj Klokočki I., radi okupljanja svih hrvatskih ljudi pripravnih za djelovanje pod stijegom prijateljstva, bratstva i sloge u zajedništvu i jedinstvu hrvatskoga naroda.
... na donjoj slici autora Jose Bužana, zmaja Sisačkog I., (ulje na platnu, iz1923.) uz spomenute osnivače je i i protonotar Stjepan Širola, prazmaj Jadranski I.
... DBHZ djeluje u nekoliko sekcija: Povijesna sekcija, Umjetnička sekcija, Prosvjetna sekcija, Prirodoslovna sekcija, Pravna sekcija, Gospodarska sekcija te Sekcija kulturne baštine. Slika prikazuje Stablo Braće Hrvatskog Zmaja.
... ** Oznaka Družbe je zlatni zmaj zelenih krila koji je obavijen i čuva štit s hrvatskim grbom. Zmajski pozdrav članova DBHZ glasi: Bog nam sreću daj! – Hrvatski nek živi Zmaj!
... vrh jarbola na kojoj je zastava DBHZ.
... baklja i kaljeva peć!
... počeci događanja oglašavaju se udarcem čekića u gong.
... brončani reljefi blaženog kardinala Alojzija Stepinca, prvog Hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana te kardinala Franje Kuharića.
... spomen na tragediju Zrinskih: O. Iveković; "Rastanak Katarine od Petra Zrinskog".
... povijesne lente članova DBHZ.
... veliki meštri vode nas stubama od ulaza do Velike dvorane.
... zastave darovane od gardijskih postrojba Hrvatske vojske.
... krune izložene u dvorani no na žalost nisam zapamtio od koga su i kada darovane pok. predsjedniku Tuđmanu (i da li su obje)!?
... i za kraj ove priče još jedno ugodno druženje na koje sam imao prigodu biti pozvan. Predstavljanje knjige g. Tomislava Beronića - Glagoljica prije Ćirila i Metoda. Događaj u sklopu dana glagoljice koji obilježavamo 22. veljače. Zanimljivi pogledi i istraživanje o porijeklu glagoljice koju ne poznamo pred punom dvoranom. Samo predavanje usko je vezano na temu "Nakit i ukrasi ilirskih žena kao preteča glagoljice"
... jesu li žene i koliko svojim ukrasima doprinijele razvoju glagoljaškog pisma!? Saznajte na nekim slijedećim predstavljanjima što je sve autor zaključio tijekom svog istraživanja u protekla četiri desetljeća. Ili nabavite vrijednu knjigu. I tako nakon puno desetljeća i prvog predavanja dr. Velimira Deželića st. o Grčko-rimskim pomodnim nošnjama i njihovim estetskim momentima slušam predavanje g. Beronića o estetskim momentima i njihovim utjecajima na razvoj glagoljice od strane starih Ilirki.
... nakon svega: meni su i oči i srce još više ispunjeni HRVATSKOM baštinom! Uz upoznavanje prof. dr. sc. Mislav Grgića bogatiji sam i za još dva nova poznanstva. Prvo je vezano uz autora knjige g. Beronića, a drugo za g. Gorana Majetića urednika knjige te portala "Budni div". Veselim se budućim trenucima.
