Cilj je nastaviti zajednička prijateljstva i vožnje spajati pod jednim zajedničkim klubskim bojama; zajedništvo smo objedinili pod imenom MOGILA.
MOGILA, svojevrsan spomen-humak nastao 1925. godine povodom
obilježavanja tisućugodišnjice hrvatskog kraljevstva. Mogilu
je projektirao Aleksandar Freundenreich, a podignuo je Hrvatski sokolski savez u spomen na III. hrvatski
svesokolski slet održan povodom tog povjesnog jubileja u Zagrebu
od 14. do 16. kolovoza 1925. godine. Nastala je na mjestu gdje
se ranije nalazio paviljon Kišobran. Građena je od grumenova
zemlje donesene iz 155 mjesta iz raznih hrvatskih krajeva u kojim
se zbio neki značajni povijesni ili pak kulturni događaj tijekom
tisućugodišnje hrvatske povijesti. U temeljima humka pohranjeni
su predmeti iz hrvatske kulturne baštine, važnije knjige, novine,
časopisi te spomenice svih sokolskih društava koje su sudjelovale
u gradnji Mogile. U spomenicama je dat opis mjesta i povijesnog
događaja koji se zbio na mjestu s kojeg je uzeta zemlja za Mogilu.
Dana 15. kolovoza 1925. godine oko napola dovršenog humka Mogile
bili su postrojeni predstavnici sokolskih društava s vrećicama
zelje u rukama koju su istresali na humak uz fanfare i pjesme
budnice. Posljednju je vrećicu istresao gvardijan iz Knina uz
riječi: »POLAŽEM GRUDU SVETE ZEMLJE KOJE SU NOSILE PRVOG I POSLJEDNJEG
HRVATSKOG KRALJA«. Oko humka posađeno je 10 lipa u znak deset
stoljeća hrvatskog narodnog života, odnosno hrvatske državnosti.
Mogila je dovršena 1926. godine. Prema njezinom vrhu vode uske
stepenice, a sam vrh ukrašen je jednostavnim kamenom na koji
je trebao biti postavljen brončani kip sokola skupljenih krila
kojeg je izradio kipar Ivo Kerdić. Nakon dvije godine sokol je
u ateljeu kipara razbijen.
Taj barbarski čin bio je nagovještaj ukidanja hrvatskog sokolstva
što se nažalost i dogodilo 1929. godine. Na poticaj Družbe »Braća
hrvatskog zmaja« Mogila je obnovljena 1994. godine, a na naglavni
kamen Ministarstvo obrane Republike Hrvatske na dan oružanih
snaga 28. svibnja 1995. godine postavlja skulpturu sokola kojeg
je idejno osmislio i prvotno u glini izradio akademski kipar
pater Marijan Gajšak. Prerana smrt spriječila ga je da svoj rad
dovrši. Vođen početnom idejom potpuno iznova skulpturu sokola
modelira i dovršava akademski kipar Mladen Mikulin. Prilikom
obnove humak Mogile obogaćen je grudom hrvatske zemlje koju je
svojim poljupcem blagoslovio Sv. Otac Ivan Pavao II 10. rujna
1994. godine u zagrebačkoj zračnoj luci.
S obzirom da svi članovi kluba žive i rade u Zagrebu, a potičemo iz različitih krajeva Lijepe naše, ovo ime treba simbolizirati i želju za našim budućim zajedništvom u MK Mogila.
Amblem kluba sastavljen je od stiliziranog spomenika Mogile u okrugloj bazi optočenoj pleterom te u pozadini spomenika (sokola) sa malteškim križem na štitu.
Posljednju je vrećicu istresao gvardijan iz Knina uz
riječi: »POLAŽEM GRUDU SVETE ZEMLJE KOJE SU NOSILE PRVOG I POSLJEDNJEG
HRVATSKOG KRALJA«. Oko humka posađeno je 10 lipa u znak deset
stoljeća hrvatskog narodnog života, odnosno hrvatske državnosti.
Mogila je dovršena 1926. godine. Prema njezinom vrhu vode uske
stepenice, a sam vrh ukrašen je jednostavnim kamenom na koji
je trebao biti postavljen brončani kip sokola skupljenih krila
kojeg je izradio kipar Ivo Kerdić. Nakon dvije godine sokol je
u ateljeu kipara razbijen.
Taj barbarski čin bio je nagovještaj ukidanja hrvatskog sokolstva
što se nažalost i dogodilo 1929. godine. Na poticaj Družbe »Braća
hrvatskog zmaja« Mogila je obnovljena 1994. godine, a na naglavni
kamen Ministarstvo obrane Republike Hrvatske na dan oružanih
snaga 28. svibnja 1995. godine postavlja skulpturu sokola kojeg
je idejno osmislio i prvotno u glini izradio akademski kipar
pater Marijan Gajšak. Prerana smrt spriječila ga je da svoj rad
dovrši. Vođen početnom idejom potpuno iznova skulpturu sokola
modelira i dovršava akademski kipar Mladen Mikulin. Prilikom
obnove humak Mogile obogaćen je grudom hrvatske zemlje koju je
svojim poljupcem blagoslovio Sv. Otac Ivan Pavao II 10. rujna
1994. godine u zagrebačkoj zračnoj luci.
S obzirom da svi članovi kluba žive i rade u Zagrebu, a potičemo iz različitih krajeva Lijepe naše, ovo ime treba simbolizirati i želju za našim budućim zajedništvom u MK Mogila.
Amblem kluba sastavljen je od stiliziranog spomenika Mogile u okrugloj bazi optočenoj pleterom te u pozadini spomenika (sokola) sa malteškim križem na štitu.
Luky
Svaka čast, koliko detalja i činjenica se može ovdje saznati!
OdgovoriIzbriši