... oči pune Hrvatske - dvorac Bosiljevo !

 ... dvorac Bosiljevo, još jedan od domova Frankopana, druga posjeta, prva je bila početkom listopada 2016, pet godina, puno ili malo!?

... nije bitno! ... propada i dalje, nije bilo probijenog zida u jednom zidu koji nameće upit o načinu obnove ovakvog kulturnog dobra čistim kulturocidom!

... Bosiljevo mi je toga dana postala prva nasumično odabrana točka prema Krku (Cresu Rabu).

... moj "Šokac" parkiran, osvježio sam se vodom, pa krenuo razgledati, fotkati, uživati.

... odmah sam uočio taj kulturocid na zidu dvorca, tko, zašto, kada, radi čega, ne znam !!!!!

... malo sitnica uočenih kroz objektiv:

... a onda u prostorijama ispod izdvojenog dijela dvorca, "preddvorja" - kako već nazvati ovaj dio dvorca, osim zapuštenosti iznenadiše me šišmiši, a i ja njih. Poplašiše se, odletješe, jednom se vratiše, pa opet uplašeni od mene pobjegoše, nisam ih više mogao čekati i nisam ih ulovio aparatom, Možda ću jednom za opet neko vrijeme biti bolje sreće ...

... najdraže otkriće u prvoj posjeti bila mi je kamena (betonska) klupa s vanjske strane dvorca, možda/vjerojatno nekadašnje šetnice.

... slike dvorca i malo dostupne unutrašnjosti dvorišta kroz "zalančanu" metalnu ogradu glavnog ulaza.

... arheološki nalazi potvrđuju naseljenost ovog područja blagoslovljenog izuzetnim prirodnim ljepotama još u pretpovijesno doba. Brojna je ostavština ilirskih naroda od kojih su najznačajniji Japodi, a zatim njihove prostore zauzimaju Rimljani. Hrvatski rodovi dolaze u 7.-om stoljeću te zateklo romansko-ilirsko stanovništvo podvrgavaju svojoj vlasti, s njime se miješaju te postavljaju temelje modernog hrvatskog naroda. Prema narodnoj predaji Hrvate je iza “visokih gora Karpata” na jadransku obalu (područje drevne Ilirije) početkom sedmog stoljeća dovelo petero braće (Hrvat, Klukas, Lobel, Muhlo i Kosjenc) te dvije sestre (Tuga i Buga). Istovremeno počinje i proces pokrštavanja Hrvata koji svoja starohrvatska vjerovanja zamjenjuju s rimskim kršćanstvom, no u pučkoj tradiciji sve do danas preživljavaju brojni pretkršćanski elementi.

... prvi pisani dokumenti u kojima se spominje Bosiljevo datiraju iz 1334. godine kada Ivan Arhiđakon Gorički navodi u statutu Zagrebačke nadbiskupije župu „sancti Mauri de Bozilo“. Najpoznatiji kulturno-povijesni spomenik ovoga kraja je dvorac Bosiljevo s nacionalnim značajem za hrvatsku povijest. Identitet i povijesno sjećanje Bosiljeva trajno je obilježila moćna hrvatska velikaška loza Frankopan koja potječe od knezova Krčkih, a posebni pečat Bosiljevu je početkom 19.-og stoljeća dao pohrvaćeni Irac, hrvatski domoljub i rodoljub grof Laval Nugent.

... na brdu Gradišće prema narodnoj predaji stajao je čvrsti grad Levund. Na ovom lokalitetu posebno su zanimljivi arheološki nalazi s mnogo keramičkih i metalnih ostataka te grobnice na sjevernoj strani brda. Pretpostavlja se da je tu Vuk Frankopan osnovao samostan u koji 1531. godine dolaze dominikanci. Napuštaju ga prilikom provale Turaka 1582. godine koja je dugo vremena ostala po zlu zapamćena te sele u dvorac čiji se jedan dio i danas zove „kloštar“.

... za vrijeme turskih pustošenja po hrvatskim zemljama Bosiljevo je trpilo palež, pljačku i odvođenje u roblje, no Bosiljevčani, narod i narodni plemići, zajedno su vojevali i branili svoja ognjišta. Sam bosiljevski dvorac nikada nije pao u njihove ruke. Za vrijeme turskih provala stradava i župna crkva sv. Mavra opata koja se nalazila na mjestu današnje crkve. Nije zabilježena godina izgradnje prve crkve, ali 1636. godine Frankopani su tu izgradili crkvu u stilu kasne renesanse. Današnja je pak građena od 1896. do 1905. godine te posvećena 1913. godine. Svi svećenici u Bosiljevu su do sredine 17. stoljeća bili glagoljaši te bogoslužje obavljali na hrvatskom jeziku.

... neke od svojih najtežih dana Bosiljevo proživljava nakon sloma Zrinsko-frankopanske urote 1671. godine kada biva opustošeno, a iz dvorca, dugogodišnjeg frankopanskog doma, odneseno je i opljačkano nacionalno blago neprocjenjive vrijednosti.

Godine 1726. započinje velebni projekt gradnje ceste koja će spojiti unutrašnju i jadransku Hrvatsku tj. Karlovac i Rijeku. Novosagrađena cesta koja prolazi kroz Bosiljevo dobiva ime Karolina po caru, odnosno hrvatskom kralju Karlu VI.. Početkom 19.-og stoljeća (1803. – 1811.) gradi se jedna od tada najmodernijih prometnica u svijetu, cesta Lujzijana čija trasa prolazi u blizini Bosiljeva. Ime je dobila po Mariji Lujzi Austrijskoj, kćerci hrvatskog kralja Franje II. i supruzi cara Napoleona I. Bonapartea. Njenom izgradnjom Karolina gubi na značaju.

... kompletan tekst o povijesti Bosiljeva našao sam na stranici: https://bosiljevo.hr/povijestbosiljeva/

... malo heraldike sa zidova:

... i pri odlasku slika jedne stare zgrade iz s. Orišje: