L U K Y L I P I K: ... oči pune Hrvatske - Međubiskupijsko sjemenište!

srijeda, 29. ožujka 2023.

... oči pune Hrvatske - Međubiskupijsko sjemenište!

... poslijepodnevno vozikanje, onako bez cilja po Zagrebu odvelo me prema Šalati te sam zastao primamljen tornjem sjemeništa. *** U podnožju Medvednice između Kaptola na zapadnoj i Lašćine na istočnoj strani te sjeverno od Vlaške ulice smjestio se brežučjak Šalata. Pri samome vrhu izdužene Voćarske ulice, na broju 106, nalazi se Međubiskupijsko sjemenište.

... proljeće budi cvjetnu raskoš!

* Bogoslovno sjemenište u Zagrebačkoj nadbiskupiji osnovao je davne 1564. godine biskup Juraj Drašković. Sjemenište se od 1929. godine nalazi na Šalati, jednom od zagrebačkih brežuljaka te je zahvaljujući vrsnim odgojiteljima formiralo brojne svećenike i intelektualce u hrvatskom narodu. Do 1998. upravljanje sjemeništem bilo je povjereno isusovcima, a od tada ga vode biskupijski svećenici.

Pročelje gimnazije s ulazom

... kameni grb Ive Kerdića nad ulazom u svečanu dvoranu.

... okrugla staklena polja na ulaznim vratima zapadnog đačkog paviljona.

* Po završetku Prvog svjetskog rata, 1918. godine nadbiskup dr. Antun Bauer stavio si je u zadaću pokrenuti gradnju dječačkog sjemeništa za čitavu Hrvatsku metropoliju. Kao stručnjaci u gradnji su sudjelovali arhitekti Josip Vancaš, Dioniz Sunko, isusovac Roman Kalčić i ekonom Luka Vukas.

... sjemenište se smatra predstavnikom moderne hrvatske arhitekture.

* Za odabir rješenja za komentare je bio zamoljen i slovenski arhitekt Jože Plečnik koji je zaključio »da se u građevinskoj osnovi predvidi dva internata, jedna centralna zgrada za vrhovnu upravu, potrebna blagovališta, kapela, svečana dvorana, jedna zgrada za časne sestre, spojena s kuhinjom i gospodarskim odjelom i jedna zgrada za gimnaziju s kabinetima te jedna zgrada za profesore; u svemu šest zgrada« što je i odlučeno na posljednjoj sjednici 1926. godine.

... kapelica Sv. Josipa.

** 25. lipnja 1927. je postavljen „kamen temeljac“, i nastavilo se sa već ranije započetim radovima. U lipnju 1929. godine bilo je dovršeno sve osim kupole na zvjezdarnici i crkve. Cjelokupna gradnja završena je 1931. godine.
Sjemenište i gimnaziju svečano je blagoslovio nadbiskup Bauer uz asistenciju suutemeljitelja biskupa Akšamovića 8. lipnja 1929. godine. Prvim rektorom je imenovan dr. Fran Barac, sveučilišni profesor i kanonik.

Povijest: https://www.sjemeniste.hr/wp-content/uploads/2017/03/matic-sjemeniste-na-salati.pdf

*** Za vrijeme i nakon Drugoga svjetskog rata najburnije godine u povijesti rada ove ustanove. Već od 1941. godine, dio prostorija sjemeništa na Šalati zaposjele su postrojbe nacionalsocijalističke njemačke vojske te njima savezničke vojne postrojbe Nezavisne Države Hrvatske.

... pokušao sam zaviriti objektivom kroz prljava okna Hrvatskog restauratorskog zavoda.

*** Po završetku Drugog svjetskog rata počinje „razdoblje najburnijih odnosa između Katoličke crkve i jugoslavenske komunističke vlasti“, koje je potrajalo do prekidanja diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Jugoslavije krajem 1953.133 Takva se situacija vidjela i u sudbini Nadbiskupskog dječačkog sjemeništa. Umjesto vraćanja sjemeništa u njegove izvorne namjene, postrojbe njemačkih vojnika i NDH zamijenile su pristigle vojne snage narodonooslobodilačkog pokreta. Njihova nastojanja da se sjemenišni sklop ubuduće koristi za potrebe vojne bolnice dovela su do sklapanja ugovora o iznajmljivanju istočnih i zapadnih đačkih paviljona te dogovorom o njihovoj prenamjeni i izgradnji spojnog krila na prostoru izvorno podignutog spojnog hodnika između stambenih paviljona.

Pročelje sjemenišne crkve

*** Zgrade đačkih stambenih paviljona koristile su se za potrebe vojne bolnice sve do iseljenja 1988. godine.

*** Stubište gimnazije nastavlja se iznad drugog kata te vodi prema zvjezdarnici nad petim katom tornja. Toranj je natkriven kupolom u kojoj je smješten teleskop za potrebe izvođenja nastave astronomije. Današnji teleskop stoji na izvornoj drvenoj konstrukciji. Sama kupola je konstrukcije željeznog kostura s drvenom ispunom te ju pokreće električni motor kako bi se prema potrebama korištenja teleskopa mogla otvarati i vrtiti oko svoje vertikalne osi.