utorak, 26. studenoga 2024.

... usputnosti - zagorski đir (Golubovec, Tužno, dvorac Šaulovec, kurija Čalinec, Bajnski dvori)!

... za početak jedno staro stablo tise!


... prvi zastanak činim u Golubovcu. Uvijek tamo pazim na te pružne prijelaze, aute, šoder, kamione iz kamenoloma, a nikada nisam uočio ovu kapelicu. Nikakvih podataka nisam na žalost našao o njoj. Nikakvih podataka niti na njoj! Nikakvih podataka niti ispred nje. Ostavljam je okruženu i pokrivenu prvim tankim snježnim pokrovom ove godine.



... do nje, također zapuštena i druga vrsta "kapele"! Ona u koju se ide "U miru" nakon Svete mise. Nekadašnja krčma Zrinski. Pamtila je i bolje dane!


... drugi snježni zastoj činim kraj crkve Sv. Antuna u Tužnom. Selo s najdepresivnijim imenom kažu mnogi. U zapisima, nastala je negdje u 14. stoljeću.


... ukoliko je vjerovati legendi koju će Vam lokalci uz gemišt ispričati u birtiji, Turci su u svom pohodu tijekom16. stoljeća izmasakrirali stanovništvo. Kažu da se i potok zacrvenio od krvi seljana. Velika tuga okovala je selo koje dobiva ime Tužno. Povijesni podaci ipak kazuju kako se i prije Turaka selo nazivalo Tužno.


... Majka Božja i sv. Josip sa Isusom čuvaju drva !?


... sondiranje!


... još sam pronašao kako je selo davno bilo u vlasništvu Ivanovaca, viteškog reda sv. Ivana Jeruzalemskog. Kasniji posjednici su grofovi Petheö de Gerse, pa grofovi Erdödy te napose i ilirac Metel Ožegov.


... najviše sam se razveselio postavljenom sunčanom satu ja zidu crkvice.


... pokazao je točno vrijeme!


... iz Tužnog mi nije trebalo dugo do još tužnijeg pogleda na lanac i lokot imanja dvorca Šaulovec u Črešnjevu. Dvorac na brijegu okružen šumom, perivojem, jedva vidljiv sa ceste i u ovo vrijeme opalog lišća krajem mjeseca studenog.


... na ulazu je istaknut broj dežurnog zaštitara, no on ne smije nikoga pustiti unutar posjeda. Iz ispriku uputio me na traženje dozvole za obilazak VŽ županijskim vlastima. Ostaje nam čekati završetak obnove i realizaciju zamisli županijskih vijećnika koji dvorac Šaulovec vide kao sjedište budućeg Europskog centra za darovite. Europska lova do krova, za dvorac i ne daj Bože tuđe džepove.


... iako na nekoliko mjesta na internetu stoje pozivi na otvoreni obilazak, ne kazuje se ništa o zaprječenosti obilaska.
npr:
Parkiralište je dostupno u blizini dvorca. Posjet Dvorcu Šaulovec idealan je za ljubitelje povijesti, umjetnosti i glazbe te se preporučuje svima koji posjećuju regiju.

... mali pogled na interijer i povijest potražite na stranici:


... do uspješnog obilaska malo tiskovne povijesti:


... vraćam se prema kuriji Čalinec razočaran što glavni cilj današnjeg obilaska nisam uspješno odradio. Čalinec je manja kurija na poziciji između Maruševca i Vinice. *Spominje se u 16. stoljeću kao kaštel, a u 17. i 18. stoljeću je pregrađen u kuriju. Današnji oblik s drvenim rezbarenim stubama, drvenom terasom i balkonom dobio je potkraj 19. stoljeća. Vlasnici su bili Vragovići (XVI. stoljeće), potom Patačići i Draskovići, koji ga prodaju obitelji Kőrőskeny, i naposIjetku ga 1883. godine kupuje dr. Oskar pl. Pongratz.


... ispred kurije zanimljivost. Stablo tise koja kao samostalno stablo predstavlja zaštićeni spomenik parkovne aritekture od 1963. ** Tisa (Taxus baccata) u Čalincu ubraja se među najveće sađene primjerke te vrste u Hrvatskoj, osobito zbog debljine debla (opseg debla u prsnoj visini iznosi preko 4,20 m). Tisa je vjerojatno zasađena početkom 19. stoljeća, te se njezina starost procjenjuje na preko 200 godina.
... Tisu je nekada čuvala i ograda, danas o njoj navodno skrbe Članovi Udruge prijatelja Maruševca uz pomoć JU Priroda.


** Tisa uz kuriju Pongratz u Čalincu je gotovo jedini dokaz postojanja perivoja koji se nekada nalazio na ovome mjestu. Od perivoja, čija je površina iznosila oko 3 ha, danas je ostao tek manji broj stabala oko kurije i poneko stablo koje pripada okućnicama okolnih kuća. Nova cesta koja prolazi pokraj kurije presjekla je perivoj na dva djela, uz cestu su izgrađene kuće, tako da je perivoj danas u potpunosti uništen. Vrijeme nastanka nekadašnjeg perivoja, kao ni vrijeme sadnje tise, nije poznato. Budući da je perivoj ucrtan na katastarskoj karti iz 1860. godine, sa sigurnošću se može tvrditi da je nastao prije te godine, stoga je tisa vjerojatno zasađena početkom 19. stoljeća.


... unutrašnjost uredna, no zakoračivši prema stepeništu čuo sam glasove sa kata shvativši da ruševna kurija nije potpuno napuštena. Ovdje ipak netko živi. Izašavši van uočio sam i svijetlost žarulje u jednoj prostoriji na katu. Izašao sam tiho van ostavivši upitnu budućnost kurije nekome na "amanet". 



... intrigantno ime, Bajnski dvori. Ma moraš otići vidjeti! No došavši pred ogradu - opet novo iznenađenje i upozorenje: Privatni posjed!!! Ma k jarcu, moraš malo riskirati i hrabrim škripavim koracima po snijegu krenuti prema vrhu brijega. Usprkos vidno istaknutoj zabrani.


... nisam do sada nikada niti čuo za ovo mjesto, a niti za bivšu psihijatrijsku ustanovu u njemu.


... kompleks starih, starijih i najstarijih zgrada unutar perivoja od kojeg također nije previše ostalo. Osim visoke crnogorice i bjelogorice. Prolazim pored sačuvane zgrade istočnog krila dvorca.


... Perivoj oko dvorca podignut je šezdesetih godina 19. stoljeća.



... kao psihijatrijska ustanova zgrade su nudile smještaj za oko 120-150  kroničnih ženskih i muških alkoholičara i psihičkih bolesnika. Šetnja pored napuštenih zgrada bolnice do dvorca.



*** Bajnski dvori je nekadašnji dvorac se u sklopu naselja Gornje Ladanje u općini Vinica. Nekadašnje vlastelinstvo osnovao je 1610. godine plemić Bot de Bajna, po kojem je ono i nazvano Bajnskim dvorima. Kasnije su cijelo imanje posjedovali članovi obitelji Batthyány, Erdődy i Feštetić. Uz dvorac se nalazio i perivoj s pejzažnim obilježjima, te jezero i dvorska kapela, koji danas čine vrijedan kompleks spomenika graditeljstva i parkovne arhitekture.


**** Dvorac Bajnski dvori nalazi se na prostoru između Gornjeg i Donjeg Ladanja, na obronku brda Borovlje. Okružen je velikim i lijepim parkom. Vlastelinstvo je utemeljio 1610. godine Both de Bayna, prema kojem je dvorac i dobio ime „Bajnski“. Vlasnici imanja bili su plemići Batthyny i Erdödy. U parku dvorca nalazi se kapela neoromaničkog križnog tlocrta s polukružnom apsidom i malim tornjićem iznad pročelja. Dvorac je gotovo u cijelosti uništen 1918. godine kada ga napada i spaljuje zeleni kadar. U njoj su se još 1945. godine nalazile dvije kasno-gotičke slike na dasci s likovima svetaca, možda nastale u Poljskoj oko 1500. godine. Središnja oltarna slika Žitna Madona čuva se u Muzeju u Varaždinu, dok su oltarna krila nestala.

***
... obiteljski grb!


*** Dvorac je u 19. stoljeću dograđen i obnovljen u duhu historicizma, ali je u nemirnim vremenima krajem Prvog svjetskog rata godine 1918. većim dijelom srušen i zapaljen, kojom prigodom su u njemu uništene brojne umjetnine, dragocjenosti, knjige i inventar.


... ograđeni balkon koji je vjerojatno bio dozvoljeni "izlazak" na zrak pacijentima!



... malo sam zavirio u podrum.



... kroz prozor u prizemlju kliknuo sam zanimljivu seansu: liječenje pijanog čunja!!!



Izvori: 

Nema komentara:

Objavi komentar