... ranije sa, dolazio radi partya Hollister MC-a, MK Zagorski orlovi, na moto utrke veterana, poslom u obilasku ljekarni, normalno i na pizzu u Oro Goro, barem dok je taj gurmanski užitak i spadao uz pojmove odlične klope, sada to više nije slučaj...
... cilj je ovaj puta bio kulturno povijesni, pa da, moja starst obilazaka starih dvoraca, gradova, utvrda ... a nikada nisam posjetio prošlost gradića Oroslavja, do jučer ...
... sa mnom je nakon dugo vremena bila i moja leđočuvarica, Kuna, pa eto malo fotki malo teksta!
... vrućina je Kunu odmah "poslala" na klupu za odmor,
... dvorac kao i naše mnoge cjeline iz grupe dvoraca, utvrda, starih gradova svehrvatski i svenaglo, svetrajno i bezpovratno propada; doduše u jednom dijelu dvorca netko i živi,
no sve je ostalo izvana i u unutrašnjosti prepušteno je nemilosrdnom vremenu propadanja.
... nije niti park obitelji Prpić u sjajnom izdanju, no da se prošetati, slomljenih grana ima posvuda, cvijeća i cvijetnih oaza nema, vrana ima, a čuo se i zvuk žune koja udara po već iznemoglu drveću u parku.
... zanimljivi nosači klupa !
... info ploča o povijesti dvorca i parka nema, a guglajući sam našao nekoliko podataka:
Dvorac Oroslavje donje građen je potkraj 18. st. Sagradio ga je Sigismund Vojković/Vojkffy, podanik Marije Terezije i kraljevskog dvora.
Na stranicama Oroslavja našao sam i slijedeće rečenice koje prepisujem:
Sagrađen je u kasnobarkonom stilu u obliku slova U s velikom vežom u koju se ulazi u dvorište dvorca. Zanimljivost ovog dvorca je u tom što su na svodovima u unutrašnjosti sačuvani rijetki ostaci kasnobarkonog slikarstva u Hrvatskoj iz kraja 18. st, koji sadrže motive likova iz grče i rimske mitologije.
Uz to u glavnoj dvorani dvorca sačuvan je jedini primjerak kasnobarkono – klasicističke peći u Hrvatskoj. Oko dvorca je krajem 18. st. izgrađen prekrasni perivoj uređen s baroknim i klasicističkim obilježjima koji je krajem 19. st. dobio obilježja pejzažno – vrtne arhitekture. Krajem 19. st. perivoj je uređen s obilježjima pejzažno-romantičarske vrtne arhitekture. Tada je posađeno mnoštvo egzotičnog drveća porijeklom iz raznih dijelova svijeta. Dvorac je od 1897. promijenio nekoliko vlasnika, a konačno ga je 1920. kupio poduzetnik Milan Prpić.
Uz to u glavnoj dvorani dvorca sačuvan je jedini primjerak kasnobarkono – klasicističke peći u Hrvatskoj. Oko dvorca je krajem 18. st. izgrađen prekrasni perivoj uređen s baroknim i klasicističkim obilježjima koji je krajem 19. st. dobio obilježja pejzažno – vrtne arhitekture. Krajem 19. st. perivoj je uređen s obilježjima pejzažno-romantičarske vrtne arhitekture. Tada je posađeno mnoštvo egzotičnog drveća porijeklom iz raznih dijelova svijeta. Dvorac je od 1897. promijenio nekoliko vlasnika, a konačno ga je 1920. kupio poduzetnik Milan Prpić.
... majstorije nekog PT instalatera na zaštićenoj kulturnoj baštini, samo je bitno da telefon radi ...
... "moderna" obnova stolarije na ovakvim zgradama izvodi se plastičnom stolarijom - uduhu ovovremene nebrtige i gluposti.
... nakon ovog obilaska tužni smo ostavili propadajući dvorac na samrti i "protegnuli" kotače svpm Šokcu do obližnjeg parka Vranizany !
... o ovome parku stranice grada donose slijedeće:
Dvorac Oroslavje Gornje obitelji Sermage bio je u drugoj pol. 18. st. jedno od središta društvenog i kulturnog okupljanja tadašnjeg plemstva. Vlasnici dvorca Oroslavje Gornje bile su plemićke obitelji Čikulin, Sermage i Vraniczany. Dvorac je od 18. st. nekoliko puta bio renoviran i to na temeljima dvorca kojeg je vjerojatno još 30-ih godina 17. st. sagradio Julije Čikulin, ali o tome nema podataka. Arhitektura dvorca imala je barokna obilježja, četverokrilnog oblika s unutarnjim dvorištem i okruglim kulama. Dvorac je imao prekrasno ulazno pročelje sa tornjićem i satom na vrhu. To je bio jedini dvorac u sjeverozapadnoj Hrvatskoj pokriven crijepom. Uz dvorac je bio uređen perivoj po uzoru na onaj u Versailiesu sajezerom u dnu perivoja i otočićem.
U tom perivoju sačuvani su kipovi Flore i Satira, jedini sačuvani barokni kipovi s mitlološkim bićima u Hrvatskoj. Ljepota dvorca i perivoj privukla je poznatog skladatelja Franza Liszta da boravi ovdje u dva navrata 1846. i održi koncert za tamošnje plemiće.
Jedan od vlasnika, Ivan Franjo Čikulin (1681.-1746.) u ovom je dvorcu imao jednu od najbogatijih knjižnica u sjeverozapadnoj Hrvatskoj sa radovima tada najvećih europskih pravnika, filozofa i književnika. Posljednji vlasnik barun Ljudevit Vraniczany dotjerao je još perivoj u duhu romantizma i historicizma. On je bio ljubitelj književnosti i likovnih umjetnosti i u svom dvorcu u Oroslavju ugošćivao tada najveće hrvatske književnike i slikare. Vlasnikom dvorca postzao je 1920, poduzetnik Milan Prpić koji je u njemu otvorio tvornicu tekstila. Nažalost, dvorac je izgorio 1949. godine.
... naveće oduševljenje je pronalazak četvrte Mogile u Hrvatskoj, u oduševljenju se nisam niti poslikao kraj nje:
Nema komentara:
Objavi komentar