L U K Y L I P I K: ... oči pune Hrvatske

utorak, 2. kolovoza 2022.

... oči pune Hrvatske - Novi Vinodolski!

... česta ljetna destinacija domaćih turista iz središnje Hrvatske, poznat iz udžbenika povijesti i Vinodolskom zakonu. Nakon cjelodnevnih okolnih destinacija malo sam se zadržao i u samom mjestu.

* Tragovi obitelji Mažuranić vode u XIV. stoljeće u Split odakle se jedna grana preselila u Senj, odnosno kasnije u Novi. U dokumentima iz XVII. stoljeća, neke grane u obitelji Mažuranića se nazivaju Jankovićima, od Janka (1638-1697) . Bavili su se zemljoradnjom. Prvi obrazovani Mažuranić bio je pop Antun Mažuranić, samouki umjetnik i kipar, a živio je u XVIII. stoljeću.
U Novom, u staroj novljanskoj obitelji Mažuranić, u braku Ivana Mikule Mažuranića Petrovog, pismenog novljanskog starješine, pučkog suca, i Marije rođene Ivić porodilo se pet sinova:Petar Luka (1799. – 1817.) o njemu se malo zna, umro je kao učenik u Ogulinu
Josip (1802. – 1891.) ostao u Novom, umro u Čajniću (BiH)
Antun (1805. – 1888.) filolog i pravnik
Ivan (1814. – 1890.) pjesnik, pravnik i ban
Matija (1817. – 1881.) kovač, poduzetnik i putopisac
Trojica braće Ivan, Antun i Matija svojim radom i postignućima obilježili su 19. stoljeće i ostavili vrijedne tragove u hrvatskoj povijesti, te dali izuzetan doprinos razvoju hrvatske politike, znanosti, kulture i umjetnosti. Posebno je značajan Ivan pjesnik, ban i tvorac moderne hrvatske države.

... vrijeme mi se otelo, brzinski fotkam samo središte i nekoliko znamenitosti, posjetu obvezno uskoro moram ponoviti!

* Crkva Sv. Filipa i Jakova Izgrađena je u 14. stoljeću kao trobrodna bazilika. U 18. stoljeću dolazi do barokizacije crkve, a početkom 20. stoljeća preuređuje se pročelje u stilu historicizma. Na vanjskom zidu svetišta na dva je kamena uklesana godina 1520., kombinacijom arapskih i rimskih brojeva, a zatim glagoljicom – najvjerojatnije kao spomen na obnovu ili prezidavanje crkve, jer je ona sama puno starija.

*** Poznati i plodni hrvatski romanopisac bio je u posjetu Novom Vinodolskom. Bilo je to 1874. godine kada je Šenoa kao 36-godišnjak boravio u gradu Vinodolskog zakona i odsjeo u kući obitelji Pexidr-Srića. Tada je, kažu pouzdani izvori, od svojih domaćina saznao za legendu što se odnosila na stare Ledenice, u zaleđu Novog Vinodolskog, tada već napuštene ostatke nekadašnjega grada, a nakon toga nastala je njegova poznata poema, ep, odnosno epski spjev »Kugina kuća«.

** U kaštel Frankopan-u donesen je na svijetlo dana Vinodolski zakonik. Najstariji je cjelovito sačuvan zapis običajnog prava. Pisan je glagoljicom, a predstavlja zbornik pretežnoobičajnog prava devet vinodolskih općina (Novi, Ledenice, Bribir, Grižane. Drivenik, Hreljin, Bakar, Trsat i Grobnik. Sastoji se od 77 članaka u kojima su opširno razrađeni odnosi između gradova slobodne općine Vinodol i krčkih knezova. Napisan je na 14 pergamentnih listova veličine 24,3 × 16,5 cm s inicijalima urešenim biljno-geometrijskim motivima i rubnim crtežima.