petak, 4. studenoga 2022.

... oči pune Hrvatske - Ružica grad !

... Ružica grad najveći je sačuvani utvrđeni grad u Slavoniji i jedan od najvećih u Hrvatskoj. Nalazi se na obroncima Papuka, zovu ga još i Velika utvrda Orahovica. Prvi spomeni nastanka vode nas u srednji vijek. Uvijek sam se divio fotkama te starine koje sam nalazio na fejsu, instagramu, portalima. Konačno je i moja noga tamo kročila.


... na 374. metra nadmorske visine, njene zidine šire se na prostoru od oko 8.000 m2. Pretpostavljeno vrijeme nastanka je prije 1220. g. Ne može se utvrditi tko je bio graditelj ove za pješaštvo neosvojive utvrde koju su tukli topovi i katapulti u njenoj dalekoj povijesti raznih osvajačkih pretenzija. Jedna pretpostavka osnivača graditelja veže se uz ime Nikola Kont Orahovički.


... naravno, prvo morate doći u Orahovicu i slijediti smjerokaze koji vas dovedu do dijela gradića koji zovu Duzluk pa uz njega do jezera-izletišta. Ukoliko nije vikend naći ćete i parking, no s dvokotačkim prijevozom to nije problem. Parkirate, pospremite opremu i prvo ugasite žeđ na velikoj terasi jedinog ugostiteljskog objekta. Potom uz tekuću okrijepu "bacite" oko na jezero.


... onda krenete uz rub jezera i uz ogradu prema otvoru koji kratkim stepenicama vodi ulazu u šumu, u brdo. Do gradine je staza duga oko tri kilometra.


... dočekuju vas info panoi i suvenirnica, zatvorena. Panoa ima sigurno dvadesetak duž cijele staze.
Zahvaljujući tim info edukatorima naučio sam da je ovdje dominantna bukva. Nisam našao staru “gospođu”, odnosno bukvu koja ima 200 godina. Pročitao sam da su stari Slaveni smatrali hrast najsvetijim drvećem te da su prije 300 milijuna godina na ovom mjestu rasle močvarne papratnjače.



... slijedite stazu i "divite" se ostavljenom vagonu, ma pravo je osvježenje promatrati ovu rugobu u prirodi, a onda uočite još nekakav zapušteni montažni objekt.



... pozornost usmjerite na informacije s postavljenih info panoa te educirajući se zaboravite na ova dva rugla. Ubrzo čujete prve zvukove djetlićevih udaraca. No okom ga uz puno sreće možete pronaći, čak dva koja ne nalikuju na ove s informativke. Na pločama je vrsta djetlića; crna žuna. Odgovara im rijetka crnogorica za svakodnevne "stolarske" zadatke.





... potom se hodajući odmarate kraj svake slijedeće info ploče, jer uspon je srednje težak, pomalo i umarajući u vrućini ljetnog dana.









... pazite na stazu, jer izvan nje ima i nekih opasnih rupa.



... slijedeći trominutni odmor i okrjepu vodom napravio sam na vidikovcu!



... čudni mravi komadaju svoj plijen!


... uz još dosta sreće uočavate još jednog dupljara, malog ćuka.




... nakon još nekoliko minuta ugledate ovu srednjevjekovnu ljepoticu.


... jedna od legendi s panoa: *Da se ne bi morala udati za francuskog viteza i predati mu još jedan hrvatski grad u ruke, lijepa i plemenita kneginja Ružica radije je odabrala smrt skočivši s najviše kule. Ubrzo su po cijelom kraju iznikli grmovi crvenih ruža, boje Ružičine krvi.


... naravno da i ovdje nastavite svoju edukaciju, ne o biljnim i životinjskim vrstama, već o Ružica gradu.



*** Život u tvrđavi je bujao. Bili su tu izgrađeni prostori za gospodare, gospodu, vojnike i služinčad, odaje i sobe, prostorije za odmor i razonodu, radionice, bogomolje, obredne i svečane dvorane, ali i spremišta, vojnice i perivojna šetališta.
 


... jedan od vlasnika bio je i *** Lovro Iločki iz velikaške obitelji Iločki, zatim Ladislav Više, braća Pomanicki i drugi. U vrijeme Lovre Iločkog, Ružica grad je bila smatrana važnim vojno-političkim objektom, zajedno s trgovištem. Pod turskom vlašću (1543.-1687.) dvorac je bio sjedište turskih trupa. Početkom 18. stoljeća Ružica grad gubi na važnosti, kao većina srednjovjekovnih utvrđenja. Od 18. do 20. stoljeća često je mijenjao vlasnike. Gradom su gospodarili barun Cordua, barun Fleischmann, grofovi Pejačevići, Dimitrije Mihalović, barun Gutman i mnogi drugi.




... nema saznanja na koji su način graditelji dovozili velike kamene blokove na vrh brda.


*** Gradina se proteže u smjeru sjever-jug, na sjevernoj strani ima prirodni obrambeni zid u obliku strme litice, a na južnoj strani su sagrađene kule i bedemi.




*** Ime Ružica grad nije još u potpunosti istraženo. Neki povjesničari povezuju ga s imenom sela Duzluk (turski duzem znači “cvijeće, divlja ruža”). Ruža je tada služila kao djevojački nakit i bila je prisutna kao simbol na grbovima, zastavama i štitovima.




... u utvrdi su više od stoljeća bile smještene turske trupe. Osmanlije su ga zauzeli sredinom 16. stoljeća.




... Ružica grad od 18. stoljeća gubi obrambenu važnost, i od tada kao i većina naših utvrda, burgova, dvoraca rapidno propada.



POŽELJNO ZA PROUČITI: https://hrcak.srce.hr/file/249967



... ovdje sam od skupine koja je vodila arheološka istraživanja zamoljen ne fotografirati. Kasnijew sam doznao zašto. Naime:  **Uz južni zid kapele, u svetišnom dijelu, otkriven je ukop odrasle osobe, nekadašnjeg stanovnika ovih zidina. Antropološkom analizom je utvrđeno da se radi o muškoj osobi, koja je u vrijeme svoje smrti imala između 40 i 45 godina. Tragovi na lubanji upućuju na nasilnu smrt.





Nema komentara:

Objavi komentar