... na 374. metra nadmorske visine, njene zidine šire se na prostoru od oko 8.000 m2. Pretpostavljeno vrijeme nastanka je prije 1220. g. Ne može se utvrditi tko je bio graditelj ove za pješaštvo neosvojive utvrde koju su tukli topovi i katapulti u njenoj dalekoj povijesti raznih osvajačkih pretenzija. Jedna pretpostavka osnivača graditelja veže se uz ime Nikola Kont Orahovički.
... onda krenete uz rub jezera i uz ogradu prema otvoru koji kratkim stepenicama vodi ulazu u šumu, u brdo. Do gradine je staza duga oko tri kilometra.
... dočekuju vas info panoi i suvenirnica, zatvorena. Panoa ima sigurno dvadesetak duž cijele staze.
Zahvaljujući tim info edukatorima naučio sam da je ovdje dominantna bukva. Nisam našao staru “gospođu”, odnosno bukvu koja ima 200 godina. Pročitao sam da su stari Slaveni smatrali hrast najsvetijim drvećem te da su prije 300 milijuna godina na ovom mjestu rasle močvarne papratnjače.... slijedite stazu i "divite" se ostavljenom vagonu, ma pravo je osvježenje promatrati ovu rugobu u prirodi, a onda uočite još nekakav zapušteni montažni objekt.
... pozornost usmjerite na informacije s postavljenih info panoa te educirajući se zaboravite na ova dva rugla. Ubrzo čujete prve zvukove djetlićevih udaraca. No okom ga uz puno sreće možete pronaći, čak dva koja ne nalikuju na ove s informativke. Na pločama je vrsta djetlića; crna žuna. Odgovara im rijetka crnogorica za svakodnevne "stolarske" zadatke.
... potom se hodajući odmarate kraj svake slijedeće info ploče, jer uspon je srednje težak, pomalo i umarajući u vrućini ljetnog dana.
... pazite na stazu, jer izvan nje ima i nekih opasnih rupa.
... slijedeći trominutni odmor i okrjepu vodom napravio sam na vidikovcu!
... čudni mravi komadaju svoj plijen!
... uz još dosta sreće uočavate još jednog dupljara, malog ćuka.
... nakon još nekoliko minuta ugledate ovu srednjevjekovnu ljepoticu.
... jedna od legendi s panoa: *Da se ne bi morala udati za francuskog viteza i predati mu još jedan hrvatski grad u ruke, lijepa i plemenita kneginja Ružica radije je odabrala smrt skočivši s najviše kule. Ubrzo su po cijelom kraju iznikli grmovi crvenih ruža, boje Ružičine krvi.
... nema saznanja na koji su način graditelji dovozili velike kamene blokove na vrh brda.
POŽELJNO ZA PROUČITI: https://hrcak.srce.hr/file/249967
... ovdje sam od skupine koja je vodila arheološka istraživanja zamoljen ne fotografirati. Kasnijew sam doznao zašto. Naime: **Uz južni zid kapele, u svetišnom dijelu, otkriven je ukop odrasle osobe, nekadašnjeg stanovnika ovih zidina. Antropološkom analizom je utvrđeno da se radi o muškoj osobi, koja je u vrijeme svoje smrti imala između 40 i 45 godina. Tragovi na lubanji upućuju na nasilnu smrt.
Nema komentara:
Objavi komentar