... na spomen grada Imotski svak ima različite asocijacije. Netko će odmah o mercedesima, netko o nogometu, netko o povezanosti Imoćana sa Zagrebom i općenito iseljeništvom (Minkenom), netko o nečemu. Ja ću o utvrdi iznad grada koji je nastao na temeljima starohrvatske župe Emothe kao središta šire regije zvane Imotska krajina. Grad se raširio na površini od 626 km2. Interes mi je nakon nakon posjete Matanovim dvorima dakle pobudila moćna utvrda Topana. Strateški je od davnina smještena na klisuri iznad Modrog jezera, tik do stadiona Gospin dolac s pogledom na grad i dobar dio Imotske krajine.
... eto me tako nakon par minuta šetnje od spomenutih dvora "Prosjaka i sinova" i na dominantnoj Topani. Utvrdu u kasno poslijepodne obilazim žurnim korakom tražeći najbolje "klik" pozicije. Spomenuti ću odmah jednu zanimljivu legendu: priča je to o ispaljivanju topovskih kugla s utvrde Topana kako bi se utvrdila linija razgraničenja između Turaka i Mlečana 1717. godine. Zbog polukružnog padanja ispaljenih topovskih kugla sadašnja granica sa susjednom državom BiH ima polukružni oblik baš oko Imotskog.
... ime je dobila po posebnoj kuli-platformi za smještaj topova, a nastanak joj se veže uz deseto stoljeće. Na stranicama grada među škrtim podacima dodatno je objašnjenje naziva. Naime, u vojnoj stručnoj terminologiji topana je (po turski tophana) ljevaonica i/ili spremište topa/topova. Nalazi se u sjeveroistočnom dijelu utvrde, sagrađena za vrijeme Kandijskog rata oko 1663. godine.
Op. a. (Kandijski rat, također i Kretski rat, naziv je za peti Mletačko-osmanski rat, vođen u razdoblju od 1645. do 1669., rat Mletačke Republike i njenih saveznika protiv Osmanskog Carstva i Berberskih država).
... na slici je dio utvrde, kanjon Modrog jezera te dio stadiona Gospin dolac.
... u naše doba utvrda pruža prostor raznim kulturnim događanjima te je turistička točka s koje se pruža zadivljujući pogled na Modro jezero. Do njega vode izgrađene serpentine starije od 100 godina. Ushita je vrijedna je slika jezera u tmurnom siječanjskom danu kao što je bio ovaj. Gotovo želiš dotaknuti površinu jezera ili baciti kamen u njega. Mnogi to i pokušaju brkajući priču o nemogućem ubacivanju kamena u Crveno jezero. Kažu, nemoguć je to pothvat. Možda je ovdje hitac u jedan od dva HR Loch Ness-a i moguć? Nisam imao koga pitati! Javite mi ukoliko saznate. Ipak savjet: ne bacajte kamen u Modro jezero, jer u njemu ponekad ima kupača, a kada presuši na površini jezera igra se nogomet. Tradicionalni jezerski derbi veći od finala lige prvaka koji igraju mještani: Vukodlaci protiv Vilenjaka. Ajmo nazad o Topani Marijane!
... s utvrde puca pogled prema gradu Imotskom preko kamena, raznog zimzelena i drača. Gradu Tina Ujevića (preporučam njegovu pjesmu 'Hodočašće po Zagori'), zatim dr. Mate Ujevića, Vlade Gotovca, Brune Bušića, Ivana Raosa, Mate Parlova i mnogi drugih. Inače utvrda je bila naseljena sve do 19. stoljeća. U njoj su živjeli i svi vladari ovog područja.
... podaci nadalje upućuju kako bizantski car Konstantin Porfirognet sredinom 10. stoljeća spominje Imotsku županiju kao jednu od jedanaest hrvatskih županija, a njeno sjedište je već tada ova utvrda smještena visoko na surovim i ogoljelim kamenim liticama. Pretpostavlja se kako je utvrda izgrađena u vrijeme hrvatskog kneza Trpimira (845-864.).
... tijekom radova na uređenju tvrđave osamdesetih godina prošlog stoljeća pronađen je kameni pilastar s ranosrednjovjekovnim pleterom iz 9./10. stoljeća. Danas je dio riznice Zavičajnog muzeja Imotskog. Ostali povijesni artefakti od prapovijesti do danas čuvaju se i u Zavičajnom muzeju i Muzejskoj zbirci Franjevačkog samostana.
... tamni oblaci i sve neugodniji vjetar požuruju mi obilazak. Za vjetar ne marim loveći zadnje trenutke vidljivosti. Uočljiva je urednost prostora što je za svaku pohvalu.
... jedini trn u oku su ograda i metalne stepenice koje vode na plato za topove. Sigurno bi izbor drvene građe bio prikladniji u povijesnom kamenom zdanju, no to bi trebalo češće održavati od metalnog rugla na staroj fortifikaciji. Imotska stara gradska jezgra izgrađena je također klesanim kamenom.
* Utvrda je nepravilnog oblika koji prati oblik klisure na kojoj je podignuta, dužine oko 40 metara. Sagrađena je na nekoliko razina, a vidljivi ostaci datiraju u vrijeme od 14. do 18. stoljeća, s tim da su arheološki sačuvani i raniji slojevi. Prirodno je zaštićena s tri strane: s dvije strane jezerom, a s treće suhom i dubokom vrtačom (Jelavića ili Gospin dolac) gdje je danas gradski stadion. Južni zid tvrđave bio je nešto pristupačniji, te je tu podignut zid pojačan kontraforima kao nastavak kamene litice. Utvrda je okružena kamenim bedemima s puškarnicama, debljine oko 1.5 metara, koji su u kasnom srednjem vijeku zbog pojave novog vatrenog oružja i uvelike izmijenjeni.
... povodom obilježavanja 300. obljetnice oslobođenja Imotskog od osmanske vlasti, tijekom 2017. godine na utvrdi su započeli i obavljeni prvi konzervatorski radovi. U slijedeće dvije godine postavljen je dio osvjetljenja te spomenute ružne metalne stepenice i ograda.
... ulaz u utvrdu čuvaju masivna bakrena vrata, a odmah čim ih prođete nailazite na crkvicu Gospe od Anđela. Gospa od Anđela zaštitnica je grada Imotskog i cijele Imotske krajine u kojoj je kažu nastala i poznata narodna balada Hasanaginica.
... i utvrda i crkvica zaštićeni su kulturni spomenik.
... o crkvici nema puno sačuvanih podataka. Sagrađena je 1718. Uz crkvicu nalazi se i dom prvog župnika.
... 2. kolovoz vrlo je bitan datum u imotskoj povijesti. Na taj dan 1717. godine mletačka vojska oslobodila je Imotsku krajinu nakon gotovo 230 godina turske vlasti. Tada se održavaju Sveta misa te ostale euharistijske svečanosti, kao velika procesija Gospi u čast što završava u ovom prostoru. Taj datum se slavi kao Dan grada.
** Pred oslobođenje Imotskog i krajine od Turaka, u Imotskom je bila samo jedna katolička obitelj, u Glavini dvije. Turci su imali glavnu džamiju u Imotskom na vrhu Skalina, na Bazani. U Topani nije bilo džamije. Imotski je pao u kršćanske ruke 31. srpnja 1717. godine. Proslava se obavila dva dana kasnije, 2. kolovoza, na svetkovinu Gospe od Anđela.
Odmah je, u donjem dijelu tvrđave sazidana crkvica, posvećena Gospi od Anđela. Fratri su dali naslikati njezinu sliku milostinjom sakupljenom od vjernika. Naslikao ju je nepoznati majstor na tri sastavljene daščice. Prikazuje Gospu kako je anđeli unose u nebesku slavu. Veličine je 80 x 60 cm.
Slika je stala u niši iznad oltara. Župnik, Imoćanin, fra Jerolim Bauk, radi tjesnoće, napustio je 1778. godine staru crkvicu i nadomjestio ju je današnjom.
... slika je tek prije desetak godina stavljena u današnji srebrno-zlatni okvir. Gospa od Anđela ima i svoju inačicu himne Slava Deloriti s nazivom: O, dobra Majko. Postoji još i pelješka inačica.
Nema komentara:
Objavi komentar