nedjelja, 5. siječnja 2025.

... oči pune Hrvatske - tvrđava Topana; Imotski!

 ... Imotski, netko će odmah o mercedesima, netko o nogometu, netko o povezanosti Imoćana sa Zagrebom i iseljeništvom (Minkenom), netko o nečemu. Moj interes nakon posjete Matanovim dvorima bila je utvrda Topana. Strateški smještena od davnina na klisuri iznad Modrog jezera, tik do stadiona s pogledom na grad i dobar dio Imotske krajine.


... eto me tako nakon obilaska Matanovih dvora na Topani, obilazim tvrđavu žurnim korakom tražeći najbolje "klik" pozicije.


... ime je nalazim dobila po posebnoj kuli-platformi za smještaj topova, a nastanak joj se veže uz deseto stoljeće. Na stranicama grada među škrtim podacima nalazim dodatno objašnjenje naziva. Naime, u vojnoj stručnoj terminologiji topana je (po turski tophana) ljevaonica i/ili spremište topa/topova. Nalazi se u sjeveroistočnom dijelu utvrde sagrađena za vrijeme Kandijskog rata oko 1663. godine. 
Op. a. (Kandijski rat, također i Kretski rat, naziv je za peti Mletačko-osmanski rat, vođen u razdoblju od 1645. do 1669., rat Mletačke Republike i njenih saveznika protiv Osmanskog Carstva i Berberskih država).



... u naše doba tvrđava je prostor raznim kulturnim događanjima te turistička točka s koje se pruža još jedan pogled na Modro jezero. Zadivljujuća slika i u tmurnom siječanjskom danu kao što je bio ovaj tijekom posjete. Gotovo želiš dotaknuti površinu jezera ili baciti kamen u jezero. No pametan to ne želi, a vjerojatno je i svjestan kako kamen nikako ne može niti snažnim hicem doprijeti do vodene površine.


... pogled prema gradu preko kamena, zimzelena i drača.


... podaci nadalje upućuju kako je bizantski car Konstantin Porfirognet sredinom 10. stoljeća spominje Imotsku županiju kao jednu od jedanaest hrvatskih županija, a njeno sjedište je već tada tvrđava smještena iznad klisura Modrog jezera.


... tijekom radova na uređenju tvrđave osamdesetih godina prošlog stoljeća pronađen je kameni pilastar s ranosrednjovjekovnim pleterom iz 9./10. stoljeća koji se danas čuva u Zavičajnom muzeju u Imotskom. Ostali povijesni artefakti od prapovijesti do danas čuvaju se u Zavičajnom muzeju i Muzejskoj zbirci Franjevačkog samostana.


* Imotski je već krajem 15. stoljeća došao pod osmansku vlast kada tvrđava postaje upravno sjedište imotskog kadije – suca a dijelom i civilnog upravitelja šireg područja. Nakon gotovo 230 godina turske vlasti, tvrđava 1717. godine dolazi pod mletačku vlast. Nakon višednevnog bombardiranja i zauzimanja naselja pod utvrdom, Turci su se predali i povukli prema Ljubuškom i Mostaru. Kako je grad oslobođen na dan Gospe od Anđela (2. kolovoza), taj dan se danas slavi kao dan Grada Imotskog.


... tamni oblaci i sve neugodniji vjetar požuruju mi obilazak. Uočljiva je urednost prostora što je za svaku pohvalu.


* Nakon turskog odlaska, 1717. godine Venecija je poslala u Imotski poznatog trogirskog graditelja Ivana Macanovića da popravi tvrđavu, te su obnovljeni glavni ulaz i zidovi. Završetkom turske opasnosti tvrđava je izgubila stratešku vrijednost pa je 1816. godine napuštena i tada počinje i njeno propadanje. Uvelike je oštećena početkom 20. stoljeća gradnjom spremišta za vodu na najvišem platou.


... jedini trn u oku su ograda i metalne stepenice koje vode na plato za topove. Sigurno bi izbor drvene građe bio prikladniji, no to bi trebalo češće održavati od metalnog rugla na staroj fortifikaciji. 


* Tvrđava je nepravilnog oblika koji prati oblik klisure na kojoj je podignuta, dužine oko 40 metara. Sagrađena je na nekoliko razina, a vidljivi ostaci datiraju u vrijeme od 14. do 18. stoljeća, s tim da su arheološki sačuvani i raniji slojevi. Prirodno je zaštićena s tri strane: s dvije strane jezerom, a s treće suhom i dubokom vrtačom (Jelavića ili Gospin dolac) gdje je danas gradski stadion. Južni zid tvrđave bio je nešto pristupačniji, te je tu podignut zid pojačan kontraforima kao nastavak kamene litice. Tvrđava je okružena kamenim bedemima s puškarnicama, debljine oko 1.5 metara, koji su u kasnom srednjem vijeku zbog pojave novog vatrenog oružja i uvelike izmjenjeni.


... povodom obilježavanja 300. obljetnice oslobođenja Imotskog od osmanske vlasti, tijekom 2017. godine na tvrđavi su započeli i obavljeni prvi konzervatorski radovi. U slijedeće dvije godine postavljen je dio osvjetljenja te spomenute ružne metalne stepenice i ograda.


* Gornji dio tvrđave podijeljen je u dva dijela: viši, s ulazom na sjeveroistočnom uglu gdje su stajali stambeni prostori, cisterne s vodom i tamnice, te niži, s glavnim ulazom (iznad kojeg se nalazio župnikov stan) i crkvicom Gospe od Anđela iz 18. stoljeća. Donji dio utvrde nalazi se s južne strane i bio je branjen bedemom s okruglom kulom koja je sačuvana lijevo od glavnog ulaza, a djelomično i drvenim palisdama.


... ulaz u tvrđavu čuvaju masivna bakrena vrata, a odmah čim ih prođete nailazite na crkvicu Gospe od Anđela. Gospa od Anđela zaštitnica je grada Imotskog i cijele Imotske krajine. Početkom kolovoza (02. kolovoz) održava se velika procesija Gospi u čast.



... i tvrđava i crkvica su zaštićeni kulturni spomenik.


... o crkvici nema puno sačuvanih podataka. Sagrađena je 1718. 


... 2. kolovoz vrlo je bitan datum u imotskoj povijesti. Na taj dan 1717. godine mletačka vojska oslobodila je Imotsku krajinu nakon gotovo 230 godina turske vlasti.


** Pred oslobođenje Imotskog i krajine od Turaka, u Imotskom je bila samo jedna katolička obitelj, u Glavini dvije. Turci su imali glavnu džamiju u Imotskom na vrhu Skalina, na Bazani. U Topani nije bilo džamije. Imotski je pao u kršćanske ruke 31. srpnja 1717. godine. Proslava se obavila dva dana kasnije, 2. kolovoza, na svetkovinu Gospe od Anđela.
Odmah je, u donjem dijelu tvrđave sazidana crkvica, posvećena Gospi od Anđela. Fratri su dali naslikati njezinu sliku milostinjom sakupljenom od vjernika. Naslikao ju je nepoznati majstor na tri sastavljene daščice. Prikazuje Gospu kako je anđeli unose u nebesku slavu. Veličine je 80 x 60 cm.
Slika je stala u niši iznad oltara. Župnik, Imoćanin, fra Jerolim Bauk, radi tjesnoće, napustio je 1778. godine staru crkvicu i nadomjestio ju je današnjom. 


... slika je tek prije desetak godina stavljena u današnji srebrno-zlatni okvir.


Nema komentara:

Objavi komentar