... znači, nakon smještaja u sobe, ispiranja putne prašine punjenjem ožednjelih grla i kratkog odmora, odluka je bila posjetiti obližnju utvrdu/stari grad Ostrožac.
... vožnjica od desetak petnaestak kilometara, nisam siguran, no uz Unu u Cazinu je također lijep doživljajčić.
... na platou ispred starog grada odmah smo se dali u fotkanje, čudnu neku kemiju Una nudi !!!
... I am happy ! ... skakuće Burke !
... postrojavanje !
pregledan info pano !
... na gradini se vide razni stilovi gradnje/dogradnje kojim su kroz burnu povijest hodili, posjedovali, upravljali mnogi: hrvatski plemići i knezovi, osmalijski age, kapetani i begovi, razni grofovi, vitezovi i artistokracija, pjesnici, umjetnici, pa i sam Tito. Predstavljao je kontinuitet života kroz različita vremenska razdoblja, čiji tragovi se i danas jasno vide.
... odmah nakon prolaska kroz glavna gradska vrata posjetitelja čeka iznenađenje, mnoge skulpture u perivoju izrađene u kamenu, a postavljene unutar prostrane unutrašnjosti.
... u ovom povijesnom ambijentu moto susret imaju i članovi MK Una motori iz Cazina.
... neki su na skulpturama pronašli i različite oblike odmora i čudnih poziranja!
Stari grad Ostrožac,
u današnjem obliku i dimenzijama, sazdan je u četiri vremenske epohe. Najstariji dio, promjera 45-50 metara, porijeklo vuče iz 13. stoljeća, ili preciznije 1286. godine, kada se u povijesnim izvorima po prvi put spominje grad Ostrožac, i to kao posjed knezova Blagajskih Babonića."Riječ je o hrvatskoj plemićkoj porodici koja je u tom periodu vladala utvrdom, budući da lijeva obala Une u tom periodu nije potpadala pod granice srednjovjekovne Bosne. Oni su odavde upravljali cijelim područjem onog što danas nazivamo Cazinska krajina. Način gradnje tvrđave iz tog perioda odaje upravo taj srednjovjekovni karakter i duh tog vremena.
Osmanski period: Gradom vlada begovska porodica Beširević
Osmanlije su bezuspješno Ostrožac opsjedali 1538. i 1543. godine. Nešto kasnije, točnije 1577. godine, utvrdu zauzima Ferhat-paša Sokolović, da bi je iste godine vratio general Khevenhüller. Dvije godine kasnije, 1579., tvrđava i definitivno prelazi u osmanske ruke, nakon čega nastupa višestoljetno upravljanje Ostrošcem i tvrđavom od strane Osmanlija.
Kada je riječ o utvrđenju, ono se od prvobitne jezgre širilo prema zapadu, zauzimajući svojim oborima cijelu površinu ravni, opasujući je bedemima i kulama. Izdužen oblik utvrde, prateći teren, postao je posve nepravilan. Dužina utvrđenja iznosi oko 185 metara, a širina varira od 30 do 80 metara. Na južnom dijelu grada, sagrađen je "konak" – rezidencijalna zgrada, stan kapetana ostroških, begova Beširevića.
Upravo je begovska porodica Beširevića tri stoljeća upravljala ovom utvrdom.
"Niko u Bosanskom ejaletu nije imao te privilegije. A zbog čega su baš oni dobili pravo da upravljaju ovom tvrđavom po nasljednom pravu? Upravo zbog činjenice da je Ostrožačka kapetanija bila najisturenija kapetanija Osmanskog carstva prema Habsburškoj monarhiji, posebice nakon Karlovačkog mira 1699. godine, kada grad posebno dobija na značaju u smislu broja vojnika i odbrambenih snaga. U jednom periodu imao je čak 1.100 vojnika. Dakle, samo im je bilo rečeno: 'Evo vam sve, samo branite granice države!'"
Grof Lothar von Berks kupuje i renovira tvrđavu
Porodica Beširević je, zbog tako dugog gospodarenja Ostrošcem, dobila nasljedno pravo na stari grad i utvrdu. Po toj osnovi je Mehmedbeg Beširević ostrožački grad prodao grofu Lotharu von Berksu, koji je u razdoblju od 1896. do 1905. bio načelnik Bihaćkog okruga.
Lothar von Berks, vitez malteškog reda, restaurirao je stari grad Ostrožac i u njemu podigao svoj dvorac, izgrađen u neogotičkom stilu, u kome se zajedno sa porodicom, nastanio 1902. godine.
Dvorac je bio raskošno uređen: odaje su bile prepune umjetnički izrađenih predmeta: tu su bili saloni za muziciranje i ples, bogata knjižnica, umjetničke slike - portreti članova porodice, spavaonice raznih veličina, hodnici sa lovačkim trofejima, luksuzno pokućstvo i namještaj, kao i brojne druge stvari. Od tog trenutka, Ostrožac je za mnogobrojne znatiželjne promatrače bio kao grad iz bajke.
"Dvorac je zapravo napravljen od miraza Lotharove žene Isabelle von Berks. Ona je bila prava aristokratska žena, sa profinjenim ukusom za ljepotu i umjetnost. Nju je fascinirala ljepota Une i ovi prekrasni pejzaži i predjeli. Lothar je pak bio pravi vojnik i čovjek čvrstog karaktera. Zbog toga je Isabelle ostala u jako lijepom sjećanju ovdašnjem stanovništvu, dok to nije bio slučaj sa Lotharom", objašnjava prof. Beširević.
On napominje da i dan-danas postoje tendencije daljnjih rođaka Lothara von Berksa za povratak dvorca u vlasništvo porodice Berksovih. Prije nekoliko godina čak se vodio i postupak pred Općinskim sudom u Cazinu, kojeg su Berksovi izgubili.
... sve "poklikali" Jozo i Luky!
... dijelovi teksta su preuzeti sa: https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/stari-grad-ostrozac-unikatna-tvrdjava-cijim-su-zidinama-gospodarili-knezovi-begovi-i-grofovi/160419109
Nema komentara:
Objavi komentar