srijeda, 6. srpnja 2022.

... oči pune Hrvatske - sličice iz centra svijeta!

 ... crkvu sam opisao prošle godine, sad pokoja crtica o centru svijeta, o centru Ludbrega i nekoliko okolnih uličica. Otkrivaju puno, nude obilje oku fantastičnih slika.



... nasuprot crkve zgrada/kuća u kojoj se rodio i kako ploča kaže započeo svoj stvaralački put Mladen Kerstner, hrvatski novinar, pisac, režiser. Najviše ga pamtimo po svoja dva djela iz kojih su nastale popularne TV serije, Gruntovčani i Mejaši. Ostavština su mu nezaboravni likovi Dudeka, Regice, Cinobera, Presvetlog i dr.



... jedan od mnogih podsjetnika na centar svijeta ova je spomen ploča u šetnici. Inače Ludbreg je jedno od najstarijih naselja u Hrvatskoj, Naslonjen je na lijevu obalu Bednje na raskrižju mnogih povijesnih puteva, od vremena Rimljana pa na dalje. 




*Zasigurno se čovjek može upitati odakle ime LUDBREG? O tome postoji legenda i zapis povjesničara. Na tumulu (Gradinščak) načinjenom na jednom brežuljku Kalničkog obronka bila je utvrda. Žena zapovjednika svaki je dan izlazila na bedeme u šetnju. Prilikom jedne takve šetnje spazila je četu Turaka kako se sve više približava gradu. Jedan se Turčin potpuno primakao bedemu, od silnoga straha ženi su zadrhtale ruke, vrisnula je i onesvijestila se, dijete joj je ispalo iz ruku i skotrljalo se niz padinu.

Turčin koji je bio pod bedemom uzeo je dijete i otrčao u šumu. Kad se nestretna žena osvijestila izrekla je kletvu: “Prokleti taj ludi brijeg!” I tako je naselje dobilo današnje ime Ludbreg. To je priča kojom je običan čovjek nastojao riješiti zagonetku postanka imena.

No, i povjesničari su nastojali proniknuti u tajnu nastanka tog imena. Mađarski povjesničar Thalloczy krajem 19. stoljeća bio je u dvorcu kneza Edmunda Batthyanya u Körmendu gdje je sređivao arhiv te obitelji. Naišao je na 264 isprave i povelje o veleposjedu Ludbreg. Prema njegovom mišljenju Ludbreg je dobio ime po svom osnivaču vitezu križaru LODBRINGU, koji je iz daleke Burgundije krenuo u križarski rat, ali se više nije vratio u domovinu, nego je ostao ovdje i nadjenuo mu svoje ime. Narod je ime izgovarao Ludbring i napokon se ime upotrebom premetnulo u Ludbreg. Stanovnici su rijetko upotrebljavali to ime, već jednostavno Lubreg, a u okolnim selima taj je naziv i danas u uporabi, osobito kod starijeg stanovništva.


** Castrum Iovia, grad s cjelokupnom infrastrukturom, kanalizacijom, forumom i termama, koji je postao trgovačko i prometno središte i na čijim je temeljima izgrađen i današnji Ludbreg. Iz tog vremena datira i legenda koja kaže da su upravo na ovom mjestu bili zamišljeni krugovi zemaljski, a na njihovim obodima velike metropole svijeta.
Ona bi, sama po sebi, ostala tek jedna od povijesnih priča da se s njezinim tvrdnjama nije poigrao dr. Erasmus Weddigen iz Švicarske, zaljubljenik u Ludbreg, koji je, slučajno, shvatio da ako kao ishodište uzme Ludbreg te potom šestarom po karti icrtava koncentrične krugove, zaista brojni gradovi stoje na njihovim obodima.
Kao da mu nije bilo dovoljno potvrditi jednu legendu, Dr. Weddigen potvrdio i drugu. Naime, utvrdio je da se točno nasuprot Ludbrega, na južnoj polutci naše planete, nalazi mali južnopacifički otočić Antipodes, blizu Novog Zelanda. Postojanje, lokacija i ime tog otoka dio je mnogo složenije legende o ženi imena Ludberga, koja je, nakon što ju je nečastivi cijeli život dovodio u kušnju i zlostavljao, u bijesu zabila drven križu u tlo takvom silinom da je na suprotnoj strani planete „izbio“ otok imena Antipodravina, a na mjestu gdje je zabila križ, izvire slana zapaljiva voda iz samo središta zemlje.
Četvrta teorija o „centru svijeta“, vezana je uz kršćansku tradiciju da taj epitet dodjeli svakom mjestu koja su na neki način vezana uz Krista. Kako je Ludbreg staro i popularno svetište utemeljeno u čast Predragocjene Krvi Kristove, koja se, prema priči, čudom pojavila u kapelici Sv. Križa dvorca Batthyany, ova verzija priče, iako možda nije uzbudljiva kao Ludbergin obračun s nečastivim, ili mistična rimska geografija, vjerojatno je najbliža istini.







... Sara Kolak hrvatska je atletičarka koja se natječe u bacanju koplja. Njezin osobni rekord je ujedno i hrvatski rekord, a iznosi 68,43 m. Na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru je osvojila zlatnu medalju.


* U ovaj kraj doselili su Rimljani i između 6. i 9. godine nove ere i podigli monumentalnu građevinu IOVIU. Vremenom se uz nju razvilo i naselje, a stanovništvo je radilo za potrebe rimske vojske. Od propasti IOVIE u 4. st.n.e., u velikoj seobi naroda, pa sve do 7. st. n.e. postoji malo arheoloških nalaza.
Nedjelja, a arheološki park Ilovia zatvoren je za posjetitelje, posjetiti možete radnim danima.

                                             

                                       



... nekakav totem, nisam otkrio što predstavlja, tko je autor, ništa, čak ni na net-u!



... spomenik je zaslužio i naš velikan Stjepan Radić.


... glazbena ograda omogućava posjetiteljima stvaranje melodije „Ode radosti“ !



** Nakon slavne obitelji Erdödy, Ludbregom od 1695. vlada obitelj Batthyany koja je obilježila i oblikovala grad kakav danas poznajemo.
Batthyanyji grade brojne vrijedne sakralne i svjetovne građevine, a gradu i dvorcu 1800. godine, rušenjem zidova oko tvrđave, daju novi izgled. Stari je grad u vlasništvu obitelji Batthyany bio sve do 1939. kada ga je otkupila općina odnosno današnji Grad koji je u njega smjestio upravu i druge javne institucije.





** Rudolf Fizir (1891. - 1960.) bio je tehnički vizionar, svestrani inženjer i hrvatski konstruktor zrakoplova u vrijeme kada su zrakoplovi bili novost i čudo tehnologije. Svoj je prvi sportski zrakoplov konstruirao još kao student 1913. godine. Školovao se u Hrvatskoj, Austriji, Francuskoj i Njemačkoj gdje je stekao diplomu aerotehničkog inženjera, a tijekom života je konstruirao je 18 aviona.





... posvećen mu je i mural!




... centar centra svijeta !



... u spomen na pleistocensko razdoblje, tijekom kojeg su po Ludbregu hodali mamuti i vunasti nosorozi, europsko govedo i jeleni lopatari, čiji su ostaci također ovdje pronađeni.



** https://visitludbreg.hr/o-nama/povijest-i-legende/

Nema komentara:

Objavi komentar