... hodnik Klovićevih dvora vodi me u sobu gdje susrećem slijedećeg velikana i povijesne događaje. Veliko poglavlje pripada plemićkoj obitelji Zrinskih. Zaslužuju jednu cijelu sobu. Grb knezova Zrinskih iz 17. stoljeća. Obiteljska heraldika u drvu (polikromija). Čuva se u Hrvatskom povijesnom muzeju. Grb knezova Zrinskih, pronađen je u župnoj crkvi sv. Vida u Ozlju.
... Zrinski i tadašnje plemstvo zahtijevali su od cara Leopolda I izjednačavanje sa Ugarskom krunom.„Ovo naše Kraljevstvo ima istu slobodu, koju ima i Ugarska“ - govorili su. Osim toga bili su nezadovoljni i sigurnosnim pitanjima od strane Beča u prema hrvatskim krajevima u odnosu na ugarske krajeve. Težnja ravnopravnosti dovela ih je do stratišta u Bečkom Novom Mestu 30. travnja god. 1671. Leopold I je strahovao i od sve jače Francuske te je zanemarivao našu poziciju. * U Vašvaru je potpisan habsburško-osmanski mir, bez konzultacije s ugarskom i hrvatskom elitom, koji nije doveo do proširenja Ugarske i Hrvatsko-Slavonskog Kraljevstva na teritorije pod vlašću Osmanlija.
... opjevano pismo Katarini Zrinskoj u Thompsonovoj pjesmi.
* Moje drago serce. Nimaj se žalostiti zverhu ovoga moga pisma niti burkati. Polag Božjega dokončanja sutra o desete ore budu mene glavu sekli, i tulikaj še naukupe tvojemu Bratcu. Danas smo mi jedan od drugoga serčeno proščenje uzeli. Zato jemljem ja sada po ovom listu i od tebe jedan vekovečni valete, Tebe proseči ako sam te v čem zbantuval ali ti se v čem zameril (koje ja dobro znam) oprosti mi. Budi bog hvaljen, ja sam k smerti dobro pripravan niti se plašim. Ja se ufam v Boga vsamogučega koji me je na ovom svitu ponizil, da se tulikaj še mene hoče miluvati, i ja ga budem molil i prosil (komu sutra dojti ufam se) da se mi naukupa pred njegovem svetem thronušem v dike vekovečne sastanemo. Veče ništar ne znam ti pisati, niti za sina za druga do končanja našega siromaštva. Ja sam vse na Božju volju ostavil. Ti se ništar nej žalosti ar je to tak moralo biti. V Novom Mestu pred zadnjim dnevom mojega zaživljenja, 29 dan aprila meseca o sedme ore podvečer, leta 1671. Naj te Gospodin Bog s moju kčerju Auroru Veroniku blagoslovi.
... u sobi sa Zrinskima izložen je jedan zanimljivi globus neba, bakrorez; no nema podataka kome je pripadao. Možda nekome od Zrinskih kada su ga već ovdje izložili.
... * Ratifikacija Vašvarskog mira 1666. izazvala je politički „potres“ diljem Kraljevstva Krune sv. Stjepana te je elitna skupina ugarskih (uključujući protestante i katolike) i hrvatskih staleža intenzivirala proces zajedničkog promišljanja i međusobnog koordiniranja s ciljem traženje odgovora na novu političku situaciju te usmjeravanje procesa u smjeru promjene bečke dvorske politike.Taj je staleški „pokret“ ušao u „urotničku“ fazu na prijelazu iz 1666. u 1667. godinu kada su sudionici zakoračili u nezakonito područje, što je iz perspektive bečkog dvora značilo izdaju. Nakon što je Luj XIV. s Leopoldom Habsburškim 1668. potpisao tajni sporazum o podjeli španjolskog nasljedstva, francuski je dvor prekinuo odnose s urotnicima. Petar Zrinski je isprva planirao pokrenuti rat protiv Osmanlija, a nakon toga detronizirati Habsburgovce, no kako je izostala bilo kakva pomoć, naposljetku se pomirio s time da je suradnja s Osmanlijama jedina mogućnost te je u studenome 1669. u Carigrad poslao kapetana Franju Bukovačkog koji je iznio zahtjeve za pomoć, uz obvezu da će se Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija te Kraljevina Ugarska zauzvrat staviti pod sultanovu vrhovnu vlast i plaćati danak od 12.000 talira. Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan odlučili su otići u Beč i zatražiti od kralja oprost. Iako im je kralj obećao sigurnost te bio sklon pomirbi, utjecajni krugovi bečkog dvora utjecali su na to da se Zrinskog i Frankopana uhiti i nakon procesa oštro kazni. nakon sudskog procesa pogubljeni 30. travnja 1671., a njihova je imovina bila konfiscirana.
... donja grafika je u bakrorezu i tekst o pogubljenju naših plemića.
* Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan, pogubljeni u Bečkom Novom Mjestu u Austriji u oružarnici 30. travnja godine 1671. Ovo je prikaz kako su Zrinski i Frankopan umjesto obavljanja svoje dužnosti potakli nemire, i sada su pogubljeni i kažnjeni zbog svojih djela i planirane slave. I tako će biti kažnjeni svi koji se suprotstavljaju caru i zaboravljaju na vjernost. Jer car je dobrostiv i milostiv i taj zov neka se čuje u svim domovima. Živio Leopold! Dugo neka živi naš car.
... kralj Leopold I dodjeljuje bansku počast Petru IV Zrinskom; pergament datiran 24. siječnja 1665. godine u Beču. Pergament je na dvadeset stranica, nosi viseći pečat, pisan latinskim te stilom kurzivne humanistike.
*Zrinski i Frankopan su u nekoliko navrata isticali da su se urotili „za najdražu domovinu“, tj. za zaštitu staleških interesa Kraljevine Ugarske odnosno Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Slom njihovih nastojanja širom je otvorio vrata habsburškom apsolutizmu.
... slijedeća soba nudi jedan od meni najdražih artefakata. Uvijek sam želio ovu škrinju vidjeti u živo, a ne samo u dokumentarcima i TV Kalendaru.
... škrinja povlastica; početak arhivske pohrane u Hrvata!
... ** Riječ je o škrinji izrađenoj od hrastova drveta, prema zaključku Sabora Kraljevine Hrvatske i Slavonije, kako bi se u nju pohranile iznimno vrijedne, uglavnom vladarske isprave koje su se odnosile na povlastice, prava i slobode zajednice plemića, staleža i redova. Cjelinu isprava koja se skupno nazivala povlasticama (pravicama) te otkriva koje su isprave sami staleži i redovi Kraljevina smatrali toliko važnima da su radi njihove pohrane povjerili izradu posebne škrinje tadašnjemu kraljevinskom blagajniku Ivanu Zakmardiju. Ovo vrijedno gradivo čuva se u Hrvatskom državnom arhivu u posebnim uvjetima arhivskoga trezora.
* Škrinja povlastica Kraljevine, dovršena je 1643. godine. Otvarala se trima ključevima, od kojih je jedan pripadao banu, drugi prabilježniku, a treći podbanu. Nakon nastanka čuvala se u sakristiji zagrebačke katedrale sve do 1763., kada je odlukom Sabora premještena u Kraljevinsku kuću (Domus regnicolaris) na istočnoj strani Trga sv. Marka, a potom 1809. u Banske dvore. Dovršetkom zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice 1913., u sklopu koje se nalazio Zemaljski (danas Hrvatski državni) arhiv, skrasila se na Trgu Marka Marulića.
* Na svojoj je prednjoj strani urešena grbovima Kraljevine Hrvatske i Kraljevine Slavonije, dok se na vanjskoj strani njezina poklopca nalazi natpis Regni Sclavoniae (Kraljevine Slavonije).
... jedna zatvorena blizu ove sa Zrinskima soba čuva djela Josipa Račića i Miroslava Kraljevića. Lijevo je Račićev prvi autoportret te ujedno i njegovo zadnje djelo prije samoubojstva u dvadeset i trećoj godini života. Drugo djelo je Djevojka s povrćem M. Kraljevića, slikarov rad iz 1910. Iako izdvojeni zaslužuju uključenje u ovu izložbu i našu veliku obljetnicu.
... uskoro ulazim u sobu koja čuva uspomenu na našeg bana. Radi pjesama o njemu završavalo se po zatvorima za vrijeme Juge, Mađarima je trn u oku i danas, ukinuo je kmetstvo, komunisti mu spomenik skidali, pošteni spomenik skrivali od propasti, devedesetih ga vratili na trg gdje mu je i mjesto. Iako malo smo ga tada preusmjerili. Ma da, znate ga, to je on:
Izvori: * https://u-pocetku-bijase-kraljevstvo-izlozba-povodom-1100.jimdosite.com/novi-vijek/
