... Plomin, jedna ljetošnja priča !
Plomin, drevna Flanona, mjesto je velikih priča i prekrasnog pejzaža. To izgledom sanjivo mjesto čuva bogatu povijest koja teče tisućama godina. Utvrđeni gradić nalazi se iznad modro-zelenog zaljeva i nadgleda cijeli Kvarner. Nastao još u prapovijesti, onda kada su tadašnji stanovnici budno pratili i slavili sile Prirode, očuvao je i danas blisku poveznicu sa Njenim ritmom. Još i danas njegovu tvrđavu krasi plominski zvončić, zaštićeni cvijet ljubičaste boje koji začara cijeli kraj svojom mističnom bojom. Njegova kamena zdanja živo se sjećaju vremena vladavine boga Silvana, drevnog zaštitnika biljaka i životinja, gusara Liburna i njihovih morskih pustolovina, starih Rimljana i njihovih moćnih zdanja, crkvenih dostojanstvenika i čuvara vjere, višestoljetne živosti njegove luke i vještih pomoraca,velikih bitaka ispred njegovih vrata te spokoja kojeg i danas pruža svakom posjetitelju.
Bogatu povijest nekadašnjeg sjedišta i njegovih važnih stanovnika moguće je vidjeti na svakom koraku, kroz stare glagoljske reljefe, čvrste bedeme koji i danas odolijevaju svim vjetrovima, renesansnim i baroknim zgradama koji pokazuju svu raskoš i ponos ondašnjih trgovaca, obrtnika te važnih dostojanstvenika. Plominska Luka i danas čuva raskoš rimskih vladara, njihovih građevina te slika moćnika onog vremena u raznim živopisnim mozaicima. U ovom dugovječnom gradu, po kojem je sam Kvarner dobio ime Sinus Flanaticus time stavljajući pečat na sva vremena i ljude koji dolaze, provlači se duh bezvremenosti, spajajući povijest i pogled na širinu mora savršeno dočaravajući krug života.
Povijest Plomina seže u daleku prošlost. Ovdje je život postojao još u 2.stoljeću prije nove ere kada je na ovome mjestu sagrađeno gradinsko naselje. Ovdje su živjeli stari Liburni, drevni moreplovci i gusari. Dolazak Rimljana donosi bitke i borbu za prevlast. Prvi pisani trag o starom Plominu datira iz otprilike 100 godina p.n.e. a napisao ga je Artemidor iz Efeza. Za vrijeme rimske vladavine postaje municipij, život se seli u Plominski zaljev a zbog važnosti Plomina, tadašnje Flanone, cijeli Kvarner dobiva ime Sinus Flanaticus. Također je zapisano da Plinije Stariji njezine stanovnike naziva Flanates i Flamonienses Vanienses. Tadašnje stanovništvo, kao i ostatak Istre, pod rimskim utjecajem prihvaća i vjerovanje u njihova božanstva iz čijeg vremena je ostao i reljef poganskog boga Silvana, zaštitnika flore i faune,koji se danas nalazi na crkvi Sv.Jurja..
Nakon pada Rima u Plomin dolaze Istočni Goti, nakon kojih Plominom vladaju Bizant i potom Langobardi. Za vrijeme srednjeg vijeka stanovnici se radi sigurnosti ponovno naseljavaju na mjestu pretpovijesne gradine i današnjeg Plomina. Dolaskom Franaka 788.godine uvodi se feudalizam a Istru trajno naseljavaju Hrvati. Od 1208. Plomin je pod vlašću Akvilejskoga patrijarhata pod kojim je sve do 1420. godine kada pada pod vlast Mletačke Republike. Tada postaje najizloženija mletačka utvrda na istočnoj obali Istre i mjesto brojnih sukoba, teško stradavši 1599.godine, kada su ga razrušili Uskoci. Nakon pada Venecije 1797. Plomin pada pod francusku vlast a potom i austrijsku. Prvi svjetski rat donosi talijansku okupaciju te za vrijeme Drugog svjetskog rata i onu njemačkih vojnika. Završetkom rata biva pripojen Jugoslaviji i napokon 1991.godine suverenoj Republici Hrvatskoj.
Stari grad – diči se mnogim građevinama sa očuvanim renesansnim i baroknim obilježljima, gradskom ložom te idiličnim uličicama.
Crkvica Sv.Jurja Starog – iz 11.stoljeća, sa kasnoantičkim reljefom paganskog boga Silvana i vrijednim glagoljskim natpisom zvanim Plominski natpis. Uz crkvicu se nalazi i sačuvani romanički zvonikŽupna crkva Blažene Djevice Marije – iz 15.stoljeća, sa gotičkim raspelom, kamenom kustodijom sa glagoljskim natpisom, drvenim kipovima svetaca te oltarom iz 17.stoljeća.
Tekst preuzet sa: http://histrica.com/hr/istra/blue/labin/plomin/
... a u skrivenim uličicama, skrivena galerija, samozatajna skupljača - umjetnika, simpatični starčić koji ljeti živi ovdje, a zimuje u Njemačkoj, zaboravih mu ime na žalost!
Ova lijepo moze se samo iz srca. Liburni https://liburni.blogspot.com/2019/04/velika-majka.html?m=1
OdgovoriIzbriši