... Muzej grada Zagreba, vjerojatno i mnogi drugi zaboravili su očito na Krležinu ostavštinu, kao što je i sam jednom predvidio:
Na pitanje Enesa Čengića: Što će biti s ovim stanom poslije vaše smrti?
Krleža je odgovorio:
A što se ovog stana tiče, tolika je masa stanova u
historiji koji su razoreni i koji su bili neizmjerno
važniji nego moj i Belin dom. U čudnim našim
prilikama, održavanje ovog stana znači veliku
investiciju, a takvog faktora tko bi to financijski
izveo, u mom slučaju teško da ima. Ali ako je
nekome stalo da sačuva uspomenu na jednog
pjesnika i jednu glumicu koji su tu živjeli tri
decenije, neka to načini.
Dom Miroslava Krleže, nedvojbeno najznačajnijeg hrvatskog pisca 20. stoljeća, donacija je dr. Krešimira Vranešića gradu Zagrebu. Darovni ugovor potpisan je 23. prosinca 1986. godine. Dr. Krešimir Vranešić, Krležin nasljednik, darovao je dio ostavštine Miroslava Krleže koji obuhvaća stilski namještaj, slike, skulpture, predmete umjetničkog obrta, fotografije, oko 4300 knjiga, časopisa i separata te ostali inventar stana u kojem su Miroslav i Bela Krleža živjeli gotovo trideset godina. Darivanje i prihvaćanje donacija pokazatelj je kulturne razine i društvene svijesti sredine, te potvrda brige i odgovornosti prema povijesti i tradiciji.
No, ipak, zahvaljujući donatoru inventara dr. Vranešiću i primatelju donacije i vlasniku stana, gradu Zagrebu, zbirka je otvorena za javnost 29.prosinca 2001. godine, na dvadesetu obljetnicu Krležine smrti. Odlukom Skupštine grada memorijalna zbirka predana je na skrb i upravljanje Muzeju grada Zagreba.
Zgrada na Gvozdu 23 (nekada Tuškanac 6A, Put barunice Sofije Jelačić 1) sagrađena je po narudžbi bankara Adolfa Reina 1928/29. godine prema nacrtima arhitekta Rudolfa Lubynskog (1873–1935). Uređenje parcele i objekta na parceli (zidana garaža, drvena sjenica, dva bazena), dovršeno je 1936. godine (građevno poduzetništvo: A. Helfmann).
Izvor citata/teksta:
http://www.mgz.hr/hr/zbirke/memorijalni-prostor-miroslava-i-bele-krleza,96.html
Nema komentara:
Objavi komentar