nedjelja, 16. lipnja 2024.

... oči pune Hrvatske - Galerija Antuna Augustinčića (Klanjec)!

 ... kratka vožnjica do Antuna iz Klanjaca. Divan dan nakon obilja kišurine u zadnjih skoro mjesec dana nije smio ostati neiskorišten. Dva kotača mojeg XJR-a mamila su đir. Bilo gdje. Krenuh s jednom zamisli, a završih u Klanjcu. Pa kad sam već tu pođoh vidjeti je li galerija našeg velikog kipara otvorena za posjetu.

*GALERIJA je zasnovana 1970., kada je Antun Augustinčić (1900.–1979.) – zagrebački i pariški đak, jedan od naših najznačajnijih kipara i nezaobilaznih predstavnika hrvatske moderne umjetnosti – darovao svom rodnom Klanjcu vlastiti kiparski opus, nastao tijekom 50 godina stvaranja, od dvadesetih do sedamdesetih, koji mu je priskrbio ugled u domovini i inozemstvu.



... klanječki sin rođen 4. svibnja daleke 1900. osamnaest godina kasnije nadarenost je  usmjerio na studij kiparstva na Visokoj školi za umjetnost i obrt u Zagrebu. Kaže mu biografija da je bio student gospode Rudolfa Valdeca i Roberta Frangeša. Nakon što je 1922. postala Kraljevskom akademijom za umjetnost i obrt, nastavio studij kod našeg velikana kiparstva Ivana Meštrovića.


... rijetka fotka kada Tito nije na konju, već ispod! Konji i konjanici - čest motiv Augustinčića.


... vanjski postav obišao sam prije nekoliko godina, čak mislim u onom idiotskom korona vremenu. Tada je galerija bila zatvorena. Kao i danas, zaključana su ulazna vrata. No danas sam na maloj sjajnoj pločici s radnim vremenom uočio kako bi galerija trebala biti otvorenom, a na još jednoj pločici ispod i broj koji treba nazvati. Jedan poziv, pa malo fotkanja vanjskog postava, pa drugi poziv, "vrtim" taj prokleti telefon i opet đon. Slično kao u pjesmi Dugmića. 


... Moša Pijade nešto umuje u hladovini.


... osim što je bio i Meštrovićev učenik, uzor mu je bio Rodin ( u Parizu je upoznao njegove radove).


... taman kada sam već htio zasjesti na Yamahu i "odjahati", evo s parkinga iz nekog auta uznemirene gospođe koja je kupovala gablec kaže. Pravda se gužvom u dućanu i gospođom koja se nikako ne odmiče od blagajne, umirujem ju, ona otključava. Naplaćuje mi pet eurića i započinjem razgledavanje. U ruke mi tutnula brošuru na kojoj neuredno piše kako je samo za "kućnu" uporabu. Brošura/katalogić daje puno informacija, ali čitati mogu samo uz pomoć oćala koje sam ostavio u koferu motora. Gledam slike kao predškolac u velikoj enciklopediji.

... reljefi Otmica i Melodija za početak!


... središnji hodnik vodi u dvije veće prostorije, jasno Vam je - lijevu i desnu. Odlučim iznevjeriti M. P. Thompsona te odoh lijevo na križanju staze. U hodniku su biste kiparovih prijatelja kaže domaćica galerije vidno normalnijeg ritma disanja. Ne prati me, ne objašnjava ništa računavši vjerojatno kako ću čitati brošuru. Ma vjerojatno joj se hladi gablec, zaključujem.


... Joža u mramoru iz 1952. te Jovanka Budisavljević okamenjena lica (granit , rad iz 1958.).


... velikan književnosti, Krleža u bronci iz 1969.


... gipsani Branko Gavella, rad je iz 1974.


... rekoh, prostorija lijevo prva je na redu. 


... prostorija u kojoj su većinom torza; muškaraca, žena i jedne djevojčice.


... brončani reljef:  Djevojka i mladić s gitarom iz 1928. te Harlekin (gips, 1928.).



... torzo - razne skulpture!







... pogled u portret hodnik na ekipu uz Tileta - iz desne prostorije.


... u trećoj dvorani su spomenici, najatraktivniji dio galerije po meni. *Rudar, djelo je izvedeno za Međunarodni ured rada u Genevi.


*Pogibija u Villefrancheu je skica za nerealizirani spomenik hrvatskim žrtvama, vojnicima koji su u francuskom gradu Villefranche-de-Rouergue 17. rujna 1943. godine podigli prvi oružani ustanak protiv nacističkog režima u okupiranoj Francuskoj.


... nošenje ranjenika.



*Pietà/Šleska mati je dio velikog ansambla za Spomenik šleskom ustanku i Jozefu Pilsudskom u Katowicama, koji nije nikada u cijelosti postavljen.




*Prelja figura sa Spomenika žrtvama fašizma u Addis Abebi, kojeg su zajednički izveli Antun Augustinčić i Frano Kršinić i prelja odjevena u ljetnu dinarsku nošnju.


... mali konjanik!


... brončana skica za Skica za Spomenik rasu Makonnenu.



... skica za spomenik Mir.



*Bitka je reljef sa podnožja Spomenika kralju Aleksandru u Somboru, koji je po izbijanju II. svjetskog rata, nedugo nakon postavljanja, uklonjen i pretopljen.






... Glava Turčina i Dva borca su fragmenti su Spomenika palim Nišlijama u Nišu!


... pogled na skupinu eksponata!


*Mir je postavljen u New Yorku kao poklon bivše SFRJ Ujedinjenim narodima



... moja malenkost između dva eksponata Mir!



... jedan veliki "tablet" za dodatnu šetnju i informacije! Augustinčićevi radovi čuvaju se u ovoj galeriji, Gliptoteci JAZU, Modernoj galeriji u Zagrebu, u muzejima (Muzej AVNOJ-a u Bihaću, Muzej savremene umetnosti u Beogradu i dr.) te u privatnim zbirkama. Gradu Klanjcu darovnicom od 10. veljače 1970. godine svoj kiparski opus ostavio je kao ogromnu ostavštinu.




... ostatak vanjskog postava počinje sa *likom našeg najvećeg komediografa Marina Držića (1508.–1567.), kojega je Augustinčić prikazao kao glumca renesansne komedije.


*Dječak/Manekenpis i Majka s djetetom!


*Evu/ Stid Augustinčić je izveo i u mramoru za trijem Titove »Bijele vile« na Brijunima, što je skulpturi donijelo poznatiji naziv Brijunski akt.


... sin zagorskih seljaka Adama i Katarine Zagorju je osim Titova podario i monumentalni spomenik Seljačkoj buni u Stubici. Bavio se i medaljarstvom. Bio je profesor na ALU. Od 1949. Vodio je majstorsku radionicu za kiparstvo, u kojoj su se usavršavali mnogi hrvatski kipari. Postao je članom JAZU (danas HAZU) 1949. Također je  bio i jedan od utemeljitelja likovne skupine Zemlja. Jedan je od naših najznačajnijih portretnih kipara.

**

... njega znate i poklonici i pobornici, štovatelji i mrzitelji; JBT ! ... najpoznatije djelo iz Titova nedaleka rodnog sela Kumrovca. Inače je bio blizak Titov prijatelj, prijatelj komunista prije i tijekom WW2, hapšen od strane gastapoa.
Šetnja Augustinčićevom ostavštinom je završena. Eto i to sam posjetio! Osobna zanimljivost i poveznica sa našim slavnim kiparom: Prvi dani bračnog života u Zagrebu i rođenje prvog sina bilo je u Aleja A. Augustinčića na zagrebačkim Ravnicama.
Utisci!? Trebate posjetiti!
Podsjetnik na moju raniju posjetu:


*Posljednja u dugom nizu varijanti Nošenja ranjenika postavljena je ispred Medicinskog fakulteta na Šalati u Zagrebu. Središnji lik je Majstorov autoportret. Ne čudi, stoga, što je upravo ovu skulpturu odabrao za svoj nadgrobni spomenik: pod njom su položene urne Antuna i Nade Augustinčić. Umro je u Zagrebu 10. V. 1979.

četvrtak, 6. lipnja 2024.

... oči pune Hrvatske - Terra Panonica (Pleternica)!

 ... nastavak uživancije u Pleternici. Preko puta Muzej-a bećarca još jedno je reprezentativno zdanje. Interpretacijski centar Terra Panonica. Zemlja Panonskog mora.


... još pod dojmovima i s taktovima bećarca prijeđosmo cestu i uđosmo u jedan drugi, prastari svijet. Moderno plavetnilo koje nas vraća u davnu prošlost objašnjavajući ljepotu nekadašnjeg Panonskog mora od prije 24 milijuna godina. Prava sitnica! Na ulazu nas sa zida pozdravlja kit Đuro uz ljubaznu domaćicu, djelatnicu centra. Krenusmo u istraživanje drevnih (i sadašnjih) biljaka i životinja ovoga kraja te tadašnjeg ogromnog prostora Panonskog mora.




... lusteri izrađeni po uzoru na koralj!


... odmah nakon pozdrava upućeni smo u ono što je pred nama kroz šest tematskih cjelina. Počinjemo roniti Panonskim morem pomoću VR naočala. *VR naočale mogu koristiti dvije osobe u isto vrijeme i nalaziti se u zajedničkoj virtualnoj stvarnosti. Možete se međusobno vidjeti i komunicirati pokretima! Ovo iskustvo zasigurno nikad nećete zaboraviti.
... zanimljivo iskustvo, posebno za nas neiskusne s takvim čudnim pomagalom na glavi! Zar sam ovo oženio, zapitah se!? :)


... spomenuh tematske cjeline koje ćete ovdje doživjeti. *Istraživanje pradavnog Panonskog mora, upoznavanje pet staništa iz okruženja: slavonskih šuma Dilj gore, značajnog krajobraza Sovskog jezera, vodenog carstva rijeke Orljave, obojenih mirisnih travnjaka i tajanstvene špilje Trbušnjak.


... istovremeno okret prema raljama megalodona koje se sjurio prema nama. Nezaboravno.


... a vidi ovo! ... teško je prenijeti doživljaj ove šetnje jer ne mogu opisati svaki uzdah, iskreni zadivljenost, gubitak orijentacije u tim plavetnim "dubinama". Plivaju pradavna bića oko nas, a mašta radi svašta upotpunjavajući doživljaj.


... kako baš nismo najmlađi naraštaji nismo zavirivali u edukacijske škrinje koje su većinom njima namijenjene s ciljem poticaja ljubavi prema prirodi i njenom očuvanju. Rekoh da nismo najmlađi, no crtiće nitko ne odbija. Tako smo i mi upućeni u multimedijalnu dvoranu pogledati petnaestominutni 2D animirani film. Opet je kit Đuro glavni lik.




... nekada je između Psunja, Papuka i Krndije, gora nadomak Pleternice, podmorjem Panonskog mora krstario najstariji i najveći sisavac – kit? **Znanost kaže da su u davnini, prije dvadesetak milijuna godina, pomicanjem tektonskih ploča stvoreni planinski lanci (Karpati, Alpe i Dinaridi) koji su odijelili ogromne količine vode.




... proširena stvarnost uz pomoć tableta. Proučavamo zidni postav određenih biljnih i životinjskih vrsta, njihove zanimljivosti i jedinstvenosti. Učimo te na kraju odgovaramo na kviz pitanja. Tko nije pazio na satu!? *Uz kreativne ilustracije, diorame i nadasve zanimljive tekstove i izloške, upoznajte bića koja plivaju, gmižu, hodaju, pjevaju, love i lete.





*** “Pomicanjem tektonskih ploča prije dvadesetak milijuna godina stvoreni su planinski lanci (Karpati, Alpe i Dinaridi) koji su odijelili ogromne količine vode pradavnog mora. Nastalo je jezero sa slanom vodom koje je postepeno izgubilo salinitet. Ta izolacija natjerala je žive organizme na prilagodbu na nove uvjete života što je dalo zamaha razvoju osobite, ponekad i endemske, flore i faune. Kasnije je i jezero presušilo, a otoci slavonskog arhipelaga postali su slavonske planine, a morsko dno postalo plodno kopneno stanište brojnih vrsta. Mijenjajući ime: mare postaje terra” nastavljaju s objašnjenjem Muze te dodaju kako su metamorfoze planeta i stalne mijene i transformacije u prirodi lajt motiv koncepcije izložbe koja posjetitelja poziva na multimedijalni doživljaj i istraživanje prirodnog svijeta mare/terra kao nevidljivog i vidljivog, pradavnog i sadašnjeg, naoko statičnog, a u stvari u stalnom kretanju, nepresušno vitalnog i istovremeno krhkog.





... važno je znati:
Lokacija
Trg Zrinskog i Frankopana 4,
Pleternica, 34310 Hrvatska

Radno vrijeme
Utorak – Petak
08:00 -16:00
Subota – Nedjelja
16:00 – 20:00

Email:
info@terra-panonica.hr
Kontakt:
034/ 255 – 411

POTREBNA PRETHODNA NAJAVA!



...  fosili kroz izrađene replike nekada živućih organizama, mahom morskih životinja, svjedoče o davnoj prošlosti “slavonskog arhipelaga”.


... grad Pleternica nositelj je projekta Interpretacijskog centra Terra Panonica. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Pomaknute su granice stvarnosti i mašte.





... pravretence na dlanu!

... a sad malo o meni - Pakrački list!

 ... objavljeno ljubaznošću Pakračkog lista i autora Franje Delača. Nakon očeve priče eto i moje u našem lokalnom glasilu. Hvala na ukazanom prostoru.



Istaknuti post

... kolaž Šokca !